Kada je Alan Mur sredinom osamdesetih godina napisao V kao Vendeta, verovatno nije mogao da predvidi da će njegov anarhistički osvetnik, skriven iza maske Gaja Foksa, decenijama kasnije postati univerzalni simbol otpora. Strip koji je tada govorio o represiji, nadzoru i borbi pojedinca protiv totalitarnog sistema danas izgleda kao ogledalo savremenog sveta.

U doba kada algoritmi određuju istinu, a digitalni nadzor zamenjuje telesnu silu, V kao Vendeta ne deluje kao fikcija — već kao upozorenje. To je priča o ideji koja ne može biti ubijena, čak ni mecima. Danas, kada se sve češće pitamo koliko slobode smo spremni da damo za osećaj sigurnosti, Mur i Lojd nas podsećaju: sloboda se ne poklanja, ona se osvaja.

Duh vremena, V i njegova poruka

Iako je nastala u atmosferi političke i društvene paranoje osamdesetih godina prošlog veka, grafička novela V kao Vendeta danas deluje gotovo proročki. U vremenu kada se sve više govori o državnoj kontroli, manipulaciji masama, gubitku ličnih sloboda i moći pojedinca, ovaj strip odzvanja snažnije nego ikada. 

V kao Vendeta je nastajao u Velikoj Britaniji pod vlašću Margaret Tačer, u periodu kada je zemljom vladao osećaj društvenog raslojavanja, državne represije i straha od budućnosti. U isto vreme u Americi predsednik je Ronald Regan koji je stvarao sličnu atmosferu u tamošnjem društvu i dovodi do novog talasa pobune u pre svega andergraund kulturi (setite se da neposredno pred dolazak na vlast ovih političara u obe zemlje nastaje i bukti pank kao direktan odgovor na stanje u društvu). Mala digresija koja stavlja stvari u malo širi, da ne kažemo globalni društveni kontekst. Uostalom, pročitajte šta sam Mur kaže o stanju u društvu, u uvodu ovog stripa.
Sada je 1988. Margaret Tačer počinje treći mandat i uvereno govori da će konzervativci bez prekida voditi zemlju i u sledećem stoleću. Moja najmlađa ćerka ima sedam godina, a po tabloidima kruži ideja o koncentracionim logorima za osobe zaražene sidom. Nova policija za suzbijanje nereda ima crne vizire, kao i njihovi konji, a na maricama su rotirajuće video-kamere. Vlada je izrazila želju da istrebi homoseksualnost, čak i kao apstraktan koncept, a čovek može samo da nagađa o tome koja će manjina biti sledeća na udaru zakona. Razmišljam da ubrzo, u sledećih nekoliko godina, s porodicom odem iz zemlje. Ovde je postalo hladno, zlobno — i više mi se ne sviđa.

Laku noć, Engleska. Laku noć, Home service i V kao Viktorija.

Zdravo, Glasu Sudbine i V kao Vendeta.
Stvarajući u toj i takvoj atmosferi, Mur je u svojoj priči zamislio distopijsku verziju Engleske, fašističku državu u kojoj vlada totalitarna partija Nordijska vatra, a nad narodom bdi svevideća ruka sile i propagande.

Glavni lik, tajanstveni protagonista sa maskom Gaja Foksa, poznat kao "V", nije samo simbol borbe protiv režima — on je ideja. On je personifikacija anarhije, slobode mišljenja, kulturnog nasleđa i borbe za istinu. Njegova borba nije samo fizička, ona je filozofska i moralna. Možda kroz našeg protagonistu progovara i sam Mur koji se i deklariše kao anarhista (mag i ko zna šta sve još ne). No, u samom stripu Mur kroz glavnog lika i te kako predstavlja pravo značenje ove reči – anarhija je sistem bez vođe ali ne i sistem bez reda. V se zalaže za obnovu vere u moć pojedinca i kada većina nas sazri u pravom (čitaj političkom, moralnom) smislu reči, postupaćemo ispravno ne zato što nam to nalažu neki pisani i nepisani zakoni, već zato što to delanje i osećamo kao ispravno. V nije klasični heroj — njegova metoda je radikalna, njegov cilj nije haos već red koji će nastati na temelju ruševina represivnog sistema.

Tvorci Alan Mur i Dejvid Lojd

Alan Mur, poznat po svojim kompleksnim narativima i odbijanju da banalizuje tematiku stripa, koristi V kao Vendetu kao sredstvo političkog manifesta. On ne nudi lake odgovore, niti idealizuje svog protagonistu. V je podjednako opasan kao i sila protiv koje se bori — ali upravo tu leži snaga ove priče.

Danas, iz perspektive 21. veka, dok svedočimo usponu autoritarnih režima, porastu nadzora, kontroli informacija i polarizaciji društva, Murova vizija deluje prilično aktuelno. Njegov scenario, tada inspirisan vrhuncem Hladnog rata i orvelovskom paranojom, danas rezonuje sa realnim problemima digitalnog doba: nadzor interneta, korporativna moć, algoritamska cenzura i masovna manipulacija.

Dejvid Lojd je dao V kao Vendeti vizuelni identitet koji je jednako moćan kao i njen narativ. Njegov crtež ne sadrži jarke boje ili superherojsku estetiku (setite se recimo Nadzirača) — umesto toga, koristi senu, sivilo i minimalizam da dočara mračnu, depresivnu atmosferu diktature. Lojd uspeva da prikaže emocionalnu hladnoću režima, dok istovremeno oživljava unutrašnji nemir svojih junaka.

Njegova najpoznatija kreacija, maska Gaja Foksa, odavno je napustila granice stripa. Danas je to globalni simbol otpora, prepoznatljiv na protestima (Anonimni, Okupirajte Vol strit, protesti u Hong Kongu...), u umetnosti i na internetu. Lojd je stvorio lik koji je postao ikona jedne ideje — ideje da maske mogu otkriti istinu više nego lica.

Često se strip scenaristi stavljaju u prvi plan dok je u ovoj grafičkoj noveli Dejvid Lojd i sam podjednako autor koliko i Mur. Uostalom, u pogovoru ovog stripa Mur i sam to ističe. I zaista, pitanje je koliko bi Murov scenario bio upečatljiv da nije ovako vizuelno razrađen. Ta saradnja je bila toliko plodna da sam Mur u pomenutom pogovoru ističe da Vendetu ne bi želeo da nastavi sa drugim crtačem.

Nasleđe i savremeni značaj

V kao Vendeta više nije samo strip — to je (pop) kulturni fenomen. Njegova adaptacija u filmski medij (2005) jeste dodatno popularizovala priču, ali istinski značaj dela ostaje u njegovom izvornom, stripovskom obliku. U grafičkoj formi, priča ima slojeve i dubinu koju je teško preneti na ekran. Tu je svaki kadar važan, svaka rečenica pažljivo izabrana, svaka senka s razlogom postavljena.

U današnje vreme, kada se borba protiv sistema često vodi digitalno, kada su ideje važnije od lidera, a simboli postaju pokretači promena, V kao Vendeta nije priča o osvetniku — to je priča o buđenju.

Ako je tako, možemo li da zamislimo bolji trenutak za objavljivanje ovog stripa kod nas? Teško.


Šest godina nakon prvog izdanja Čarobne knjige, drugo je upravo ugledalo svetlost dana (za die-hard fanove tu je i kolekcionarsko izdanje). Ovoga puta u pitanju je izdanje priređeno povodom 30-ogodišnjice od izdavanja ovog stripa, prošireno sa dodatnim materijalom. Dok je prvo imalo izvornu naslovnu, drugo je znatno svedenije i sadrži kombinaciju dva najprepoznatljivia motiva ove grafičke novele koji je štampan na majicama kao zvaničen merch (Titan books). Slučajno ili ne, kombinacija boja je crno-crvena koja je upravo vizuelni simbol anarhističke ideje.
____
U sledećem izdanju naše rubrike posvećene stripu bavimo se još jednim čuvenim Murovim stripom.