Kao i DC i Marvel se koristi gimikom alternativnih realnosti, da isproba neočekivanije zaplete, kao i za platformu za metakomentarisanje univerzuma koji je stvorio. Osim toga, ove alternativne realnosti uvek su više politizovane, odnosno češće su distopijske.

Ovo su pet alternativnih realnosti iz Marvel univerzuma koje su vredne čitanja.


Old Man Logan

Old Man Logan je deo Vulverin serijala, koji je u osam brojeva izlazio 2008 i 2009. godine. Serijal se odvija u alternativnoj realnosti poznatoj pod nazivom Earth 807128, pedeset godina u budućnosti, u svetu gde su “superzlikovci” napravili savez da unište superheroje i podelili pokorene SAD na regione u kojima vladaju.
Strip je prožet motivima iz vesterna i japanske ronin estetike i nastavlja da bude fascniran konceptom palog superheroja, koji je postao praktično konstanta od kako ga je Alan Mur uveo u popularnu kulturu svojim Vočmenima.
Kritika smatra ovaj grafički roman klasikom, jer je radnja znatno ozbiljnija i zrelija nego što se očekivalo, pažnja je posvećena razvoju likova i postiže se neizvesnost tokom celog narativa. Osim toga, način na koji se koristi negativni prostor, čini crtež prelepim i poziva na novo čitanje.

Marvel Zombies

Marvel  Zombies je serijal u pet brojeva, koji je izlazio od 2005. te do 2006. Premisa ove alternativne realnosti je jednostavna – superheroji su pogođeni virusom koji ih pretvara u zombije. Priča je takođe povezana sa jednom od alternativnih verzija Fantastične četvorke u kojoj Magneto zatvara portal ka alternativnom univerzumu.
Priča je ispričana kroz brojne flešbkove i odlikuje se sjajnim smislom za humor - pogotovo u smislu pamtljivih i zabavnih one-linera, kojih ima bukvalno na stotine. Ovakav stil uspešno se meša sa (melo)dramatičnim delovima (na primer priča o detetu koje je izgubilo sećanje) i tako se izbegava patetika i previše ozbiljnosti, koja bi ipak bila neprimerena stripu.
Kritika je bila iznenađena kvalitetom ovog grafičkog romana, jer je premisa prilično besmislena, ali u svetu stripa sada postoji saglasnost da je dobar scenario uspeo da od Marvel Zombies, napravi ozbiljnu studiju karaktera (u kojoj su slučajno zombiji).

Age of Apocalypse

The Age o Apocalypse je krosover priča, koja formalno pripada X Men franšizi i izlazila je 1995., a godinama kasnije je povezana sa mejnstrim univerzumom. Mutant Legion, putuje kroz vreme da ubije Magneta, ali greškom ubija profesora Xaviera, tako da X Meni nisu nikad stvoreni, a Magneto preuzima vođstvo među mutantima.
Ovaj stip je prepun akcije, ali zato manjka u pogledu razvoja likova, takođe utisak je da se radnja ne razvija prirodnim tokom, već se jasno vidi da su je autori imali za cilj od samog početka. Repetativan odnos akcije i ekspozicije takođe govori o ne previše ambicioznom pisanju.
Marvel je ove godine npravio rimejk ovog grafičkog romana, što je kao i obično izazvalo pomešana osećanja i podelilo čitaoce na nostalgičare i one koji uživaju u novoj verziji, takođe već godinama postoje priče o filmu po ovom serijalu, tako ga studiji očigledno smatraju uspešnim.

Croocked World

Croocked World, poznat i pod imenom Jaspers Wasper je deo Marvelovog pokušaja da stvori publiku u Velikoj Britaniji i izašao je krajem osamdesetih, a iza projekta stoji Alan Mur. Kapetan Britanija i njegov pomoćnik vilenjak Jackdraw, po Merlinovom nalogu dolaze na alternativnu verziju Zemlje.
Ova realnost puna je tipično murovskih osobina, kao što je fascinacija stimpankom, i tendencija da se tradicionalni motivi britanske kulture izmene ne bizaran način (u ovom slučaju radi se o Alisi u zemlji čuda.) Takođe, dosta korišćen trop o zabrani superheroja (kao Marvelom način da se bavi pitanjem diskriminacije u društvu) se pojavljuje i ovde u okvriu plana Džima Džaspersa, britanskog antiheroja - demona iz druge dimenzije, koji je naravno, poslanik u britanskom parlamentu.
Ovaj grafički roman univerzalno je hvaljen kao najbolja verzija Kapetana Britanije i veruje se da nije bilo njega, da se cela britanska marvelova franšiza (odnosno M:13, Ekskalibur družina, kao pandan Avendžersima) ne bi ni razvila.

Days of future past

Najpoznatiji strip sa naše liste, je nedavno pretočen u film, ali je nastao davne 1981. godine. Takođe se radi o distopijskoj budućnosti (distopije su bile veoma popularne 80tih kao odgovor umetničke levice na vladavinu Tačer i Regana) u kojoj su mutanti zatvoreni u koncetrnacione logore. Kyte Prude se prebaci u um mlađeg sebe u pokušaju da zaustavi ovakav razvoj istorije.
Priča je veoma gusta iako je u pitanju kratak roman, od svega 60 strana, delimično je tako zato što ima više panela po stranici nego što je uobičajeno, a delimično zbog fokusa na dijalozima. Takođe vrlo uspešno su izvedeni solilikvoji i unutrašnji monolozi, odnosno prirodno su povezani sa radnjom. Igre reči , koje bi trebalo da izazovu komičan efekat, obično ne uspevaju, možda jer ih ima previše, što je bio običaj u tom periodu.
Days of future past, se smatra jednim od najvažnijih grafičkih novela ikad i među čitaocima i među stručnom kritikom i ovo je verovatno zasluženo.

Jan Kanja