(Prvi deo koji govori o prilikama koje su dovele do nastanka hip hopa pročitajte ovde.)  

Kulturno politička klima sedamdesetih koja je obavijala društveni život tzv. afroamerikanaca, tada još uvek i zvanično nazivanim - crncima tj. pogrdno - crnčugama (niggers), podstakla je formiranje posebne subkulturalne formacije nazvane hip hop.

Pokret za građanska prava koji se razvio kao reakcija na rasistički režim u SAD, dao je podstrek osnivanju različitih grupacija koje su uticale na razvijanje svesti o identitetu pripadnika crne rase. Politički pokreti poput Nacije Islama, ili kulturalni, kao što je bio Black Art Movement, podstakli su i razvijanje specifične subkulture hip hopa, koja se pojavila u Južnom Bronksu, a koja je kombinovala različite uticaje, stvarajući autentičan i jedinstveni ulični, umetnički izraz. 
DJ Kool Herz, pionir hip hopa
Četiri osnovna elementa hip hopa: MC-ing, deejaying, graffiti writing i break dancing nastali su kao rezultat potrebe za većom društvenom kohezijom unutar afroameričkih zajednica i kreativnim izražavanjem pojedinaca koji su tako mogli da zadobiju poseban prestiž unutar geta. Nastupi lokalnih grupa u okviru blokovskih okupljanja podrazumevali su tzv. breakbeat deejaying, tj. specifičnu di džej tehniku kojom se manipuliše sa LP pločama, uz podršku emsija, koji je u početku samo podsticao publiku i pozivao na igru, da bi to kasnije dovelo i do smislenijeg obraćanja prisutnima. Ubrzo se pojavio i specifičan ples atraktivnih poteza, koga su izvodile organizovane plesne grupe, čiji su članovi preuzeli naziv B boys (tj. B girls). Sa druge strane, grafiti, kao likovni izraz hip hopa, prvi put se pojavio kao sredstvo za vizuelno obeležavanje teritorija određenih kriminalnih bandi. Možemo da kažemo da je hip hop nastao zapravo iz nužde i osnovne potrebe jedne zajednice da organizuje sebi kulturni život, koji im država nije pružala ni omogućavala. Upravo stoga bili su primorani da sami razviju sopstvenu kulturu, koja se zbog toga u potpunosti izdvaja od svih drugih subkulturalnih pokreta 20. veka.

Inače, pionir hip hopa DJ Kool Herz, rođen na Jamajci, gde su se tehnike DJ dubbing-a, ali i neke vrste repovanja zvanog toasting, pojavile mnogo pre hip hopa, jeste skovao ime pokreta, ali je i jedan od začetnika breakbeat tehnike, kao osnove na kojoj počiva rep muzika. Usled nemogućnosti da priušte sopstvene instrumente, mladi afroamerikanci su tako počeli da se služe gramofonskom pločom kao muzičkim instrumentom. Uz tzv. skrečovanje mahom disko i fank ploča, emsijevi su rimovano repovali, podstaknuti jamajčanskim toasting-om, ali i afroameričkom tradicijom bluza, koja pak vodi poreklo od afričkog folklora i tradicije đelija tj. narodnog pripovedanja.

Među prvim di džejevima se izdvajaju Grand Vizard Tiodor (Grand Wizard Theodore), Grandmaster Fleš (Grandmaster Flash), Džezi Džej (Jazzy Jay), dok su začetnici emsijinga Kurtis Blou (Kurtis Blow) i Šugarhil Geng (Sugarhill Gang). 
Afrika Bambaataa
Iako je reč o pionirima hip hopa, osnove modernog razvoja repa je svakako postavio Afrika Bambata (Afrika Bambaataa), koji je direktno povezao muziku sa aktuelnim idejama društveno političke borbe afroamerikanaca. Početkom osamdesetih godina Afrika Bambata i Soulsonik Fors (Soulsonic Force) su uneli novine koje će uticati i na ostale izvođače repa, služeći se ritam mašinama, tehnikom semplovanja, kombinujući elektro muziku i pop rep, a u okviru specifične ikonografije koja je akcenat stavljala na vezu sa afričkim folklorom. Takođe, još sedamdesetih godina, Afrika Bambata je osnovao organizaciju Zulu nacija, koja je okupljala bivše pripadnike bandi, sa idejom edukacije o afričkom identitetu stanovnika njujorških geta. Kroz društveno koristan rad i hip hop događaje, Zulu nacija je podsticala mlade da se okrenu repu ili nekom drugom izrazu unutar hip hopa, koji bi im omogućio beg od surovog uličnog života i realnosti geta. Ovaj afrocentrični pokret bio je inspirisan doktrinama Nacije Islama a kasnije i sekte Nacija Nuvobijana koja je posebno uticala na celokupnu ikonografiju i kostimografiju organizacije. Zanimljivo je da je ona od lokalne prerasla u globalni fenomen, te je od osamdesetih do danas Univerzalna Nacija Islama uticala na razvijanje hip hop scena širom sveta. Posebno se u tom smislu izdvaja francuska scena koju je zapravo Afrika Bambata i osnovao, a koja i danas ima snažne veze sa njegovom organizacijom. Može se reći da je Afrika Bambata otvorio put daljem razvoju repa ne samo kroz pristup kreiranju instrumentala već, pre svega kroz povezivanje društvene angažovanosti sa muzikom, što će od osamdesetih godina postati zaštitni znak repa. Tako je u hip hop ušla politika, ali i misticizam podstaknut afrocentričnim pogledom na svet, što će uticati na mnoge izvođače poput grupe Pablik Enemi (Public Enemy), ili predstavnike Nove škole, kao što je Vu teng klan (Wu Thang Clan).

Radoš Mitrović