„Klub BOUNTY“ 06.08.2010.god.
Oh, my God – rekao bi Gregory House, a ja izgovorih isto kada nakon godinu i jače dana izađoh u grad na neki koncert. Možda se ne bih dovukla ni na ovu svirku, no želja da vidim Voja i Nikolu, koji su bili nešto poput su-organizatora, me je isterala van. Kada je već došlo do toga pomislih da bi bilo fino da i NO CHOICE! zatamburaju, no ideja propade u startu. Onda mi pade na pamet da bih mogla održati prvi koncertni nastup sa Bx(O)xKx, no Vojo mi reče da moram da cimam neke druge ljude, te i ta ideja ode u nepovrat. No,...
Možda zvuči stjupidno, ali sam gostujući bend slušala samo preko interneta, na myspace stranici i malo na youtube-u. Rekoh stjupidno jer u njemu svira moj stari poznanik Vasko iz FxPxOx-a, a njihove albume nabavljah na razne načine, ali brzinski. Nema veze, dan koncerta je stigao te ću se na licu mesta podrobnije upoznati sa svime. Neću da smaram kako sam jurcala sok po celom gradu ili blesila sa ekipom ispred kluba. Da krenemo odmah sa svirkom! Ono što ova četvoročlana ekipa izvodi moglo bi se svrstati u neobičnu kombinaciju svega i svačega, sa posebnom naznakom na „svačega“. Neki džangl ritmovi pomešani sa alternativnim pevanjem, malo punka, malo skakutanja,... ali sve skupa odlično zvuči. Od prve pesme masa je počela da se talasa, a bilo je podosta ljudi u klubu. Ja sam stajala tačno ispred pevačice Tine i njenog stalka za mikrofon, tako da mi je bilo kakvo veće muviranje bilo ograničeno, ali nije to predstavljalo nikakav problem, jer je i skakutanje u mestu bilo potpuno prikladno. Glupo je što ne mogu da pobrajam pesme, ali se zaista nijedne ne sećam po nazivu (koje nisam ni znala do pred koncert). Ipak, nebitno od naziva, ljudi su se stvarno fino zabavljali uz njihovu muziku. U jednom trenutku krenu nešto poput šutke te debelo uleteh u bendovski prostor, a iznad moje glave su se koprcale nečije noge. Celokupni nastup nije dugo trajao. Oko sat vremena plafon, ali bez bisa, jer kako reče Vasko, bis nikada ne sviraju, te to nisu uradili ni ovog puta. Svetla se popališe. Ja sam sa Raxom još malo blejala gore sa dobošarem benda, koji je pojeo instrument koliko dobro bubnja, a zatim siđoh na svež vazduh. Mislim da smo još sat vremena blesili dole, a zatim se pozdravismo sa veselim gostima koje je čekao daleki put ka Sloveniji.
Krajnji utisak je da sam se fenomenalno provela uzevši u obzir da sam na licu mesta imala prilike da se detaljnije upoznajem sa tematikom. Bend je zaista fenomenalno uvežban, ali i zabavan, te ih nikako ne zaobiđite ukoliko zasviraju negde u vašoj blizini!




 Gaca BE O.K.