Kada je u pitanju godina iza nas, nema sumnje da je teško izdvojiti išta pozitivno (naročito kada ova reč asocira na virus zaslužan za globalnu pandemiju). Ipak, sa izolacijama i karantinima u kojima smo se svi u manje-više većoj meri našli, televizija je bila tu da zaokupi pažnju i pruži utehu. Streaming service je u porastu - tu su nove Apple TV, HBO Max i Disney+,; a ne možemo zaboraviti giganta Netflix, kao i Amazon, Hulu, i ostale kvalitetne produkcije koje nam dolaze širom sveta, počev od Britanije, Skandinavije, itd. Ovo je lista samo novih serija koje su ili miniserije ili imale prvu sezonu ove godine, a zašto je na listi 40 serija - jer 20 i 20 daju 40, just go with it. Većina serija meša žanrove drame i komedije u tzv. dramediju (dramedy), što je pomalo rogobatni izraz, ali je i najbolji način da se prikaže da upravo tragični i komični momenti čine ne samo život, već i najbolje serije iz ove godine.

Iako sam se ovde bazirao na fiktivne serije, pre nego da krenemo sa godišnjim pregledom, hteo bih da pomenem jednu dokumentarnu seriju vrednu gledanja a to je How To With John Wilson. Kroz 6 polučasovnih epizoda pratimo život iz ugla kamere koju režiser Džon Vilson koristi da snima svet oko sebe. Svaka epizoda počinje od jednostavne premise, kao u prvoj epizodi o tome kako ćaskati, a kako odmiče otkrivamo usamljene i bizarne lične živote ljudi koje Džon upoznaje. Druga epizoda se bavi metalnom konstrukcijom koja je svuda po Njujorku i odnosu Njujorčana prema svom gradu; treća epizoda o tome kako poboljšati svoje pamćenje odvodi Džona do grupe ljudi koji veruju u zaveru da smo u paralelnom univerzumu; a četvrta i peta epizoda se bave temama poput pokrivanja nameštaja plastikom i kako pravilno podeliti račun u restoranu. Džon sve posmatra kao dete iskreno fascinirano običnim, a opet neobičnim stvarima oko sebe, bez ironije i cinizma, a opet na duhovit način, i prosto je neverovatno šta je sve uspeo da uhvati svojom kamerom. Poslednja epizoda u kojoj Džon pokušava da skuva savršen rižoto za stariju baku od koje iznajmljuje stan je smeštena neposredno pred početak pandemije i tih emotivnih pola sata čine je jednom od najboljih epizoda ove godine.


1-10


1 I MAY DESTROY YOU (dramedija, 12 epizoda)

I May Destroy You je ove godine ono što je bila Fleabag prošle. Mešavina drame i komedije, u kojoj iza i ispred kamere stoji mlada Britanka, koja se na realan način bavi savremenim temama kao što su feminizam, silovanje, seks i moderni dejting, ova serija se trenutno nalazi na većini lista najboljih serija ove godine na prvom mestu. I sa razlogom je tako. Mikejla Koel je već pisala i glumila u jednoj seriji o avanturama mlade crne Britanke po imenu Chewing Gum, ali je sa I May Destroy You dostigla novi nivo slave. Kako je i sama bila žrtva seksualnog nasilja, ona se ovom serijom bavi tom temom. Mikejla Koel glumi Arabelu, koja je postigla slavu na Tviteru pišući o svojim iskustvima haotične Milenijalke što je pak pretvorila u knjigu. Dok se muči sa pisanjem druge knjige i komplikovanom vezom sa dečkom iz Italije, ona izađe u bar i napije se. Tek kasnije, ona shvata da je to veče bila silovana i da joj je neko sipao nešto u piće. Arabela odlučuje da otkrije ko stoji iza toga, ali ovde se ne radi o osveti niti o misteriji ko je silovatelj. I May Destroy You je kao da kroz 12 polučasnovnih epizoda gledamo nečiju terapiju, što na neki način ovo i jeste za Mikejlu Koel, koja se kroz ovu seriju nosi sa svojom traumom. I tu se ne radi samo o trenutnoj traumi, već su tu dublje posledice čak iz detinjstva, komplikovani porodični odnosi i nezdrav odnos prema seksu, vezama i odnosu sa prijateljima. Odlični su likovi i Arabelinih prijatelja, Teri koja oseća krivicu jer nije bila uz Arabelu kada se napila, kao i njihov gej prijatelj Kvame, koji je i sam doživeo neprijatno iskustvo sa seks kombinacijom sa aplikacije Grindr. Ova serija je prikaz savremenih odnosa i nateraće nas da se zapitamo oko brojnih tema, kao i sopstvenog odnosa prema seksu, izlascima, vezama, pristanku i granicama kada je sve to u pitanju. Svaka čast Mikejli Koel na tome.

2 I HATE SUZIE (dramedija, 8 epizoda)

Scenaristkinja Lusi Prebl i glumica Bili Pajper su već sarađivale na seriji Secret Diary Of A Call Girl, o životu elitne eskort dame iz Londona, a ovaj put se bave sličnim temama seksa, slave, Me Too pokreta i feminizma u ovoj seriji. Titularna Suzi koju svi mrze, a koju odlično igra Bili Pajper, je bivša dečija zvezda koja je pobedila na muzičkom takmičenju, a sada je udata majka i glumica u ne tako sjajnoj SF seriji, čiji se život menja zbog seks skandala. Na dan kada joj jave da je dobila ulogu Diznijeve princeze, Suzi takođe otkriva da su u javnost iscurele eksplicitne slike i snimak njenog seksa sa osobom koja nije njen muž. U svakoj od epizoda koje nose nazive po emotivnim fazama koje ona prolazi, poput šoka, poricanja, straha, sramote, krivice, besa, pa sve do prihvatanja, pratimo komplikovanu Suzi i sve njene pokušaje da povrati kontrolu nad životom, i shvatamo da je zapravo osoba koja najviše mrzi Suzi upravo ona sama. Nju ćemo na momente sažaljevati, nerviraće nas, navijaćemo za nju, mrzećemo je, ali ćemo je i uvek razumeti.

3 DAVE (komedija, 10 epizoda)

Dejvid Burd je beli Jevrej iz srednjeg staleža Filadelfije, koji je oduvek želeo da postane reper, a kako znamo da je to industrija u kojoj su pretežno Afroamerikanci odrasli u getou okruženi kriminalom i drogom, nekako ne deluje da se uklapa. Ipak, on je rešio da spoji rep i komediju, i preuzeo je alijas Lil Diki (što je aluzija na veličinu njegovog penisa), i proslavio se duhovitim i pametnim pesama. U seriji Dave, on glumi fiktivnu verziju sebe i pratimo njegov život dok pokušava da uspe u muzičkoj industriji. Ovo je lako mogla biti serija koja ga ismeva i bazira se na jeftinim 'dick jokes' forama, ali pokazala je neke dublje momente poput Dejvovog odnosa sa devojkom Ali, koja se trudi da ga podržava iako njegova želja za slavom stoji na putu njegovoj zrelosti; ili borbe sa bipolarnim poremećajem Dejvovog prijatelja Gejte, koji takođe glumi fiktivnu verziju sebe. Ipak, ova serija je i urnebesno smešna i ima neke sjajne gostujuće poznate ličnosti poput Džastina Bibera i Kortni Kardašijan koji su spremni da se sprdaju na svoj račun.

4 FEEL GOOD (dramedija, 6 epizoda)

Kanadska komičarka Mej Martin igra fiktivnu verziju sebe, gej komičarku Mej, i pratimo njene privatne i poslovne uspehe i neuspehe u Londonu. Fokus serije je na Mejinoj novoj vezi sa 'posh' devojkom Džordž, ali i Mejine pokušaje da ostane trezna jer je lečena narkomanka. Hemija koju imaju Mej Martin i Šarlot Riči koja glumi Džordž je sjajna, ali pitanje je da li će samodestruktivna Mej uspeti da održi tu vezu. Sporedni likovi poput Mejinog mentora iz programa Anonimnih narkomana, Megi, koju igra Sofi Tompson, ili Mejine majke Linde koju igra čuvena Lisa Kudrou sa kojom Mej nema najbolji odnos su takođe odlični. Netflix je ovu seriju obnovio za drugu finalnu sezonu, pa se nadam da će Mejina i Džordžina ljubavna priča, kao i Mejino mentalno zdravlje, imati srećan kraj.

5 THE FLIGHT ATTENDANT (triler, 8 epizoda)

Da o knjizi ne treba suditi po koricama svi znamo, ali da glumica Kejli Kvoko nije primetila naslovnicu romana Stjuardesa sa plavušom koja podseća na nju ne bi dobili ovu seriju. Ona je izabrala tu knjigu, pročitala i rešila da kroz svoju producentsku kuću otupi prava na adaptaciju i u njoj zaigra glavnu ulogu. Kejli glumi stjuardesu iz naslova Kesi Bouden, koja je prava party devojka koja se opija i ima veze za jednu noć, kada ne leti na internacionalne destinacije. Ipak, jedna avantura u Bangkoku (promenjeno u knjizi u kojoj je u Dubaiju) sa putnikom iz aviona joj menja život kada se ujutru probudi u hotelskoj sobi sa lešom ubijenog muškarca sa kojim je provela noć. Umesto da obavesti policiju, ona beži i krije da je provela veče sa njim, a uskoro se u priču umešaju FBI, internacionalne ubice i korporativna špijunaža. Kejli Kvoko se nakon 12 godina u sitkomu The Big Bang Theory oprobala u dramskoj ulozi, i ova serija se ne stidi svojih pulp korena - ovo je čist punokrvni, prezbavni psihološki triler po uzoru na Hičkoka, ali je i neverovatno crnohumoran i duhovit. Kako radnja odmiče, saznajemo sve više o razlozima Kesine autodestruktivnosti, odnosu sa gej bratom (u knjizi ima sestru), kao i njihovom problematičnom detinjstvu punom trauma koje ih je odvelo na različite putanje - njega da postane porodični čovek i bolji otac usvojenim ćerkama nego što je bio njegov i Kesin tata, a Kesi u alkoholizam. Iako je radnja završena u prvoj sezoni i misterija zadovoljavajuće rešena, ostavljen je prostor da pratimo dalje Kesine avanture pa ćemo dobiti i drugu sezonu.

6 DRACULA (horor, 3 epizode)

Drakula je, pored Šerloka Holmsa, verovatno najviše adaptirani književni lik, pa ne čudi da su Mark Gejtis i Stiven Mofat koji su smestili Šerloka u moderno doba u hit seriji sa BBC-a preuzeli i lik čuvenog vampira. U prvoj epizodi kroz priču advokata Džonatana Harkera pratimo njegov susret sa grofom iz Transilvanije, druga epizoda je smeštena na brod Demeter i prati Drakulin krvavi napad na posadu i putnike dok putuje u Englesku, dok u trećoj radnja se iz 19. veka premešta u savremeni London. I ovde imamo likove iz romana poput Džonatanove verenice Mine, mlade Lusi koja postaje Drakulina žrtva, i ostalih ali su izmenjeni, a naročito lik lovca na vampire Van Helsinga koji je ovde časna sestra Agata Van Helsing. Doli Vels u dvostrukoj ulozi Agate Van Helsing i njenog potomka doktorke Zoe Van Helsing je odlična kao pametna i neustrašiva žena koja može da stane na put zlu, a Danac Klaes Beng kao Drakula je podjednako jeziv i zavodljiv, što ta uloga i zahteva.

7 NORMAL PEOPLE (drama, 12 epizoda)

Irska spisateljica Sali Runi se u svoja dva romana Razgovori sa prijateljima i Normalni ljudi bavi modernom generacijom, koja je otvorena kada su u pitanju romantične i seksualne veze, ali su njeni likovi veoma kompleksni iako je stil pisanja veoma precizan i lagan. Serija Normal people je adaptacija njenog drugog romana, i prati Merien i Konela kroz nekoliko godina. Oni se upoznaju u srednjoj školi, gde Konelova samohrana majka radi kao kućna pomoćnica kod Merienine bogate majke. Dok je Konel popularan u školi, Merien je autsajder bez prijatelja i započinju seksualnu vezu, koju kriju, ali se javljaju i emocije sa kojima oni kao tinejdžeri ne znaju da se nose. Na koledžu, situacija se menja - Merien je nezavisna i prihvaćena u društvu, dok je Konel usamljen i nesnađen. Oni postaju prijatelji, i svako ima nove partnere, ali deluje da se uvek vraćaju jedno drugom. Kroz 12 polučasovnih epizoda, videćemo njihovo odrastanje, mada ne i uvek sazrevanje, dok pokušavaju da se nose sa problemima koje dvadesetogodišnjaci imaju kao što su ljubav, veze, porodični odnosi, karijere, ali i njihov međusobni odnos. Kada se serija završi, imaćemo utisak da poznajemo Merien i Konela kao najbliže prijatelje, za šta su zaslužni Dejzi Edgar-Džons i Pol Meskal koji ih odlično glume, i imaju sjajnu hemiju. Upravo zato su oni normalni, obični ljudi u kojima se svi možemo prepoznati, sa svim manama i vrlinama.

8 INDUSTRY (drama, 8 epizoda)

Najbolji način da opišemo ovu ko-produkciju između BBC i HBO jeste kao mešavina Skins i Succession. Skins je serija o razuzdanoj omladini koja ima seks, pije i drogira se na žurkama, dok je Succession o gomili ambicioznih i pohlepnih ljudi u svetu milionskih cifara i finansija spremnih na sve da dođu do cilja. Industry prati nekoliko mladih ljudi, koju su tek završili fakultete i započeli stažiranje u prestižnoj investicionoj banci u Londonu. Oni su spremni na sve da dobiju stalnu poziciju, gaze jedni preko drugih (i bukvalno i figurativno jer je skoro svako sa svakim spavao), adrenalin ih stalno pokreće kada su u pitanju ogromne sume novca, a nakon napornog dana na poslu najčešće se opuštaju u klubovima i žurkama uz drogu i alkohol. Mi sve pratimo iz ugla Amerikanke Harper, koja je lažirala diplomu, a tu su i nesigurna Jasmin, sa kojom Harper ima nekad prijateljski a nekad rivalski odnos, naročito kada je u pitanju njihov kolega plejboj Robert; Robertov gej cimer Gas koji se viđa sa 'strejt' analitičarem Teom; i Hari, koji je željan dokazivanja i preforsiran poslom što ga na kraju prve epizode košta života. Iskren da budem, pola dijaloga koji se tiče finansija nisam ni pokušao da razumem, ali dramski deo serije i kompleksni likovi su veoma zanimljivi.

9 HIGH FIDELITY (romantična komedija, 10 epizoda)

Istoimeni roman pisca Nika Hornbija iz 1995. je već jednom adaptiran u film 2000, a potom i Brodvejski mjuzikl 2006. godine. Radnja prati vlasnika prodavnice ploča u Londonu Roba, koji nema sreće u ljubavi i pravi top listu svojih pet raskida i pokušava da stupi u kontakt sa bivšim devojakama da otkrije gde greši. U ovoj seriji Rob je promenjen u mladu devojku, koja se takođe zove Rob i vlasnik je prodavnice ploča u Bruklinu, a igra je genijalna Zoe Kravic. Iako na prvi pogled Rob deluje kao kul biseksualna hipsterka, Zoe prikazuje i njenu ranjivu i emotivnu stranu. Protkana sjajnim saundtrekom, i odličnim sporednim likovima poput Robinih prijatelja, samouverene Šeris i geja Sajmona (koji je takođe Robin bivši dečko i broj tri na listi raskida), Hulu je nažalost otkazao seriju posle jedne sezone. Ipak dobili smo završenu priču kada je u pitanju lik Rob, jer je druga sezona trebala da se bavi likom Šeris i njenim ljubavnim neuspesima.

10 LOVE LIFE (romantična komedija, 10 epizoda)

Ana Kendrik je, iako filmska zvezda, neko ko deluje kao devojka iz komšiluka na koju se ložite jer je pametna, slatka i duhovita, a takav je i njen lik Darbi Karter u seriji Love Life. U ovoj antologiji u kojoj će se svaka sezona baviti novim likom i njihovim romantičnim vezama, u prvoj sezoni pratimo Darbi i odnose sa muškarcima koji su joj promenili život. Na kraju prve epizode, vidimo da je Darbi trudna, ali ne znamo sa kim, i kroz flešbekove pratimo njene veze sa momcima za jednu noć, do onih ozbiljnih veza koje iako su velike ljubavi možda nemaju srećan kraj, do osobe za koju se uda ali izgleda ni on nije onaj pravi. Iako deluje slično kao i ovogodišnja serija High fidelity, Love Life se takođe bavi Darsinim odnosom sa majkom Klaudijom, koja je u fokusu u 7. epizodi, i odnosom sa prijateljima, naročito najboljom drugaricom Sarom u 8. epizodi. Darbi je lako mogla biti prikazana kao savršena devojka koju bi svako poželeo, ali Ana Kendrik joj unosi razne nijanse i pokazuje kompleksnost savremenih odnosa što je tema mnogih ovogodišnjih serija, kao pomenuti High Fidelity, I May Destroy You i Normal People.

11-20


11 & 12 NEVER HAVE I EVER (tinejdžerska komedija, 10 epizoda) I AM NOT OKAY WITH THIS (tinejdžerska dramedija, 7 epizoda)

Mindi Kaling se proslavila sporednom ulogom u popularnoj seriji The Office, za koje je bila i scenarista i stoji iza nekih od najboljih epizoda te komedije. Kasnije se u svom sitkomu The Mindy Project u kome igra i glavnu ulogu bavila romantičnim avanturama doktorke iz Njujorka, i tu je pokazala da obožava klasične romantične komedije, naročito one iz 80ih i 90ih sa Džulijom Roberts, Meg Rajan, itd. Deluje da se na žanr romkoma uvek gledalo kao na niži oblik zabave, ali Mindi je rešila da je vrati na male ekrane ovaj put mešajući je i sa tinejdž pričom o odrastanju. Radnja prati Indijku Devi, koja klasično želi da bude popularna u školi i izgubi nevinost sa najzgodnijim dečkom iz razreda. Devi je duhovita i pametna, ali i nesigurna, i puna besa jer je skoro ostala bez oca, a nema sjajan odnos sa strogom majkom, kao ni savršenom i prelepom rođakom koja živi sa njima. Devina majka i rođaka su konzervativne Indijke koje veruju u ugovorene brakove i pokušavaju da uklope i Devi u svoj tradicionalni kalup. Devi ima podršku svoje dve prijateljice, kao i povremenog rivala iz škole Bena, koji će postati treći deo ljubavnog trougla između Devi i popularnog, ali ne baš bistrog Pakstona. Teniser Džon Makenro, poznat po izlivima besa i svađama na terenu, je narator ove serije, i kroz njegovu naraciju bolje razumemo bes koji kipti u Devi. Serije o odrastanju smo gledali bezbroj puta i ovde nema nešto neočekivano drugačije, ali upravo u tome i jeste poenta - svi prolaze kroz blamove i nesigurnosti u tinejdžerskom periodu, i u ovoj seriji će uživati sve generacije.

Prema grafičkoj noveli Čarlsa Forsmana, ova kratka i slatka serija I Am Not Okay With This prati tinejdžerku Sidni, koja otkriva svoju seksualnost, ali i da poseduje nadljudske moći. Čarls Forsman stoji iza stripa The End Of The Fucking World, koji prati modernu tinejdž verziju Boni i Klajda (takođe adaptiranu u seriju), i kao i tamo i ovde imamo mlade ljude, koji se nose sa svojim problemima u komplikovanom svetu na čestu samodestruktivan način. Sofija Lilis, koju smo gledali u horor filmu It i miniseriji Sharp Objects, je presimpatična kao Sidni, koja krije da je zaljubljena u najbolju drugaricu, nosi se sa samoubistvom oca, i pokušava da drži super moći pod kontrolom, i prava je šteta što je Netflix otkazao ovu seriju, pa nećemo videti razrešenje napetog kraja sezone.

13 & 14 MRS. AMERICA (istorijska drama, 9 epizoda) THE QUEEN'S GAMBIT (drama, 7 epizoda)

Ove dve miniserije se bave ženama iz sredine 20. veka, i dok je Mrs. America zasnovana na istinitim događajima, The Queen's Gambit je rađen prema istoimenom romanu. U Mrs. America pratimo grupu žena na različitim strana koje se bore za i protiv Amandmana o jednakim pravima 1970ih. Iako je u većini promotivnih materijala bio fokus na Kejt Blanšet kao najvećoj zvezdi koja igra konzervativnu Filis Šlafli, koja je jednostavno rečeno smatrala da je ženi mesto u kuhinji; zapravo Mrs. America se u svakoj epizodi bavi nekim drugim likom, a najviše feministkinjama i aktivistkinjama poput čuvene Glorije Stajnem ili prve crnkinje kandidata za Predsednicu Amerike Širli Krisholm, i mnogih drugih. I dok za njih znamo da su na pravoj strani istorije, Filisin lik je najzanimljiviji jer vidimo da je to jedna pametna i sposobna žena, koja je završila prava, ali njeni tradicionalni i konzervativni stavovi su stajali na putu mnogim drugim ženama, ali i njoj samoj. Ono što je zanimljivo jeste da iako se serija dešava 70ih veoma je aktuelna jer je taj Amandman tek u januaru ove godine prihvatilo 38 država Amerike koliko je potrebno da postane zakon, a prvi nacrt Amandmana je napisan još 1923 - dakle skoro 100 godina je trebalo da se prizna, i proces još nije gotov!

Dok su žene iz Mrs. America zaista postojale, glavni lik u The Queen's Gambit Bet Harmon je fiktivni lik, ali je mlada Anja Tejlor-Džoj glumi tako dobro da ćete misliti da je ovo biografsko delo. Mi pratimo Betino odrastanje u sirotištu 1950ih nakon samoubistva majke, potom njenu zavisnost od pilula (koju su tada davali deci da ih smire), pa sve do 60ih kada postaje velemajstor šaha. Iako serija o šahu može da zvuči dosadno, ovde je prikazano sjajno čak iako ne znate pravila, a setovi i kostimi tog perioda doprinose odličnoj atmosferi. Ova serija prikazuje kolika je tanka granica između genija i ludila kada je u pitanju Betin uspeh u šahu koji joj donosi slavu i vodi je na razne turnire po svetu, ali i njenu borbu sa alkoholizmom i pilulama i depresiju jer je oduvek morala da se bori sama za sebe. Anja Tejlor-Džoj je definitivno neko na koga moramo obratiti pažnju jer je odlična u svim verzijama te ličnosti. The Queen's Gambit je postala jedna od Netflixovih najpopularnijih serija, što može da nas iznenadi jer je tema ne tako uzbudljiv i nefilmičan sport poput šaha. Ali ova serija je retro u najboljem mogućem smislu, poput nekadašnjih visokobudžetnih filmova koji bi dobili Oskara koji se bave komplikovanim ličnostima uz sjajne produkcijske detalje, pa će se dopasti svima od hipstera koji gledaju samo kvalitetnu televiziju do onih kojima treba lagana serija.

15 & 16 LITTLE FIRES EVERYWHERE (misterija, 8 epizoda) THE UNDOING (misterija, 6 epizoda)

Izgleda da je HBO-ova serija Big Little Lies bila veoma uticajna, jer da nije bilo njenog uspeha, sumnjam da bi smo dobili Little Fires Eveywhere i The Undoing. Riz Viderspun i Nikol Kidmen koje su igrale u Big Little Lies ovaj put glume u dve slične serije, gde imamo žene iz visokog društva koje se nađu usred misterija zbog kojih će se njihove porodice naći u opasnosti. Obe su zasnovane na romanima, Na sve strane mali požari od Selest Ing i Trebalo je da znaš od Džin Hanf Korelic, i kroz format miniserije pružaju nam uvid u psihološka stanja svojih likova, kao i klasne razlike, i pitanja koliko smo spremni da idemo daleko da zaštitimo porodicu.

Little Fires Everywhere prati sukob između bogate Elene, majke četvoro tinejdžera, koju igra Riz i Afroameričke umetnice i samohrane majke Mie koju glumi Keri Vošington, koje počinju kao prijateljice, ali postaju rivali kada se odnosi između njihove dece a potom i bliskih prijatelja zakomplikuju, a seriju otvara požar u Eleninoj kući iza kojeg ne znamo ko stoji. U The Undoing Nikol Kidmen igra uspešnog psihologa Grejs, čiji život postaje pakao kada njen suprug (takođe odlični Hju Grant) bude optužen za ubistvo svoje ljubavnice, čiji sin ide u istu školu kao i Grejsin. Little Fires Everywhere je za nijansu bolja serija, jer je razrešenje misterija bolje nego u The Undoing, ali obe su vredne pažnje kada vidimo talenat ispred i iza ovih adaptacija.

17 & 18 MAMA I TATA SE IGRAJU RATA (dramedija, 10 epizoda) US (dramedija, 4 epizode)

Srbija i Britanija ne mogu biti dalje kada su u pitanju kulturološke i brojne druge razlike, ali da su neke teme univerzalne pokazuju ove dve serije koje se bave temom razvoda. U domaćoj seriji Mama i tata se igraju rata, titularni mama i tata su mladi par iz Beograda, uspešna arhitektkinja Jadranka i ne tako uspešni glumac Veljko, koji prolaze kroz bračnu krizu usled čega je njihova ćerka Vida prestala da govori. Prvih 5 epizoda serije je zapravo produžena verzija filma iz prošle godine Realna priča, dok ostalih 5 prati dalji razvoj radnje. Do sada Gordana Kičića nisam smatrao jednim od naših kvalitetnijih glumaca, ali se ovde kao režiser i scenarista odlično snašao, a sjajni su i svi ostali glumci naročito Nina Janković kao Jadranka, i Nebojša Ilić i Milica Mihajlović kao njihovi najbolji prijatelji. Trebala je ova serija da zadrži naslov Realna priča, jer je ovo priča o običnim ljudima i njihovim problemima, i sjajno je što su neki sporedni likovi iz filma dobili prostora u seriji.

Sa druge strane, Us je adaptacija romana Mi od pisca Dejvida Nikolsa, i prati tročlanu porodicu Pitersen na putovanju kroz Evropu. Sin Albi je tipični buntovni tinejdžer, koji kreće na koledž pa im je možda ovo poslednji zajednički odmor, a uštogljeni otac naučnik Daglas i slobodnoumna majka umetnica Koni su pred razvodom. Kroz flešbekove mi pratimo i mlađe verzije Daglasa i Koni na početku veze, i vidimo kako su od zaljubljenog para upali u rutinu. Ono što je poseban bonus u godini zabrana putovanja su prelepe lokacije Francuske, Holandije, Italije i Španije.

19 & 20 A TEACHER (drama, 10 epizoda) BETTY (dramedija, 6 epizoda)

Ovo su dve nove serije koje su život započele kao filmovi, da bi ih njihove režiserke pretvorile u TV serije. Scenaristkinja i režiserka Hana Fidel je svoj istoimeni film A Teacher iz 2013. godine pretvorila u miniseriju od 10 epizoda. Iako je radnja ista i prati aferu između nastavnice Kler i njenog učenika Erika, kako je u pitanju duži format imamo više vremena da upoznamo likove i vidimo dublju karakterizaciju njihovog odnosa. Kejt Mara i Nik Robinson koji igraju Kler i Erika su odlični, i - iako je Kler atraktivna mlada žena, a Erik maturant - njihov odnos svakako je svakako komplikovan jer je ona udata i njegova nastavnica. Dok u filmu ne vidimo kako je njihova veza započela, ovde pratimo i početak kao i posledice, kako psihičke, emotivne i seksualne, ali i krivične, nakon što se afera otkrije.

Betty predstavlja svojevrsni rimejk, odnosno produžetak filma Skate Kitchen iz 2018, i iza filma i serije stoji režiserka Kristal Mosel. Ona je sasvim slučajno upoznala grupu skejterki iz Njujorka u metrou i zainteresovala je ta neobična skupina mladih devojaka u tipično muškoj aktivnosti. Nije potrebno da gledate film da bi pratili seriju, jer iako one glume iste likove ovo nije nastavak, već su neki detalji izmenjeni iz filma. Snimana u Njujorku, ova lagana i pitka serija prati avanture devojaka od kojih su većina Latino i Afroameričkog porekla, gej, i iz siromašnih porodica - ali sve to nije ubačeno radi lažne političke korektnosti, već na realan način prikazuje šarenost nacija, ekonomskih staleža i različitih seksualnosti u toj metropoli.

21-30


21 & 22 LOVECRAFT COUNTRY (horor, 10 epizoda) THE HAUNTING OF BLY MANOR (horor, 9 epizoda)

Dve apsolutno odlične horor serije, koja kroz priču o čudovištima i duhovima zadiru u mnogo dublje teme. Lovecraft Country po romanu Meta Rafa prati Afroameričke junake, koji se u Čikagu i generalno celoj Americi 1950ih nose sa čudovištima i kosmičkim hororom, o kojem je pisao Hauard Filips Lavkraft. U stvarnosti je poznato da je Lavkraft bio rasista, pa nema sumnje da junaci ove serije - ratni veteran Atikus, Letiša, Atikusov stric Džordž, njegova žena Hipolita i ćerka Dajana, Letišina sestra Rubi i Atikusov otac Montrouz - koji su crnci nikad ne bi bili glavni likovi. Iako se kroz svih 10 epizoda provlači jedna priča, svaka epizoda je manje-više za sebe i prati različitog lika sa omažima raznim hororima - od SF-a, fantazije, uklete kuće, avanturističke akcije, telesnog horora po uzoru na Džekila i Hajda, i slično. Zbog toga neke su epizode bolje a neka slabije, ali efekti i setovi koje je HBO-ova produkcija obezbedila su sjajni. Takođe prikazano je da su pravi monstrumi nekada zaista ljudi, kada vidimo kako su tretirani crnci u Americi tog doba. Iako su neki optuživali ovu seriju za lažnu političku korektnost gde su crni likovi prikazani samo kao junaci, a belci kao njihovi neprijatelji i rasisti - zapravo su svi likovi dosta kompeksni i glumci su sjajni. Da ovo nije samo problem Amerike iz 50ih i da još dosta treba da kao društvo napredujemo kako bi svi bili zaista jednaki vidimo samo kada uzmemo u obzir Black Lives Matter pokret koji je ove godine bio aktuelan.

The Haunting Of Bly Manor je druga sezona antologijske serije inspirisane klasičnim delima o ukletim kućama. Dok je u prvoj sezoni to bila The Haunting Of Hill House po romanu Širli Džekson, u drugoj sezoni je to prema knjizi Okretaj zavrtnja Henrija Džejmsa. Dok je prva sezona dosta izmenjala likove u odnosu na njihove književne predloške, druga sezona vernije prati priču osim što je premeštena iz 19. veka u 1980. Radnja prati mladu Amerikanku Deni, koja se nakon lične tragedije, zaposli kao dadilja dvoje dece na velelepnom imanju u Engleskoj. Pored nje tu su i kućna pomoćnica Hana Gros, kuvar Oven i baštovanka Džejmi. Dvoje dece Majls i Flora su izgubili roditelje i njihov staratelj je stric, koji je zaposli Deni ali ne želi da ima išta sa decom ili imanjem. Da sve nije kako izgleda, Deni otkriva kada duhovi počnu da opsedaju kuću, a naročito misteriozni stričev asistent Piter Kvint koji je imao aferu sa prethodnom dadiljom koja se ubila. Dok su deca užasno jeziva i nepodnošljiva, ostali glumci su sjajni, naročito Viktorija Pedreti i Oliver Džekson-Koen kao Deni i Piter koji su igrali i u prvoj sezoni, i T'Nia Miler kao gđa Gros koja dobija fokus u petoj epizodi. Kreator serije Majk Flanagan je ovu sezonu opisao kao ljubavnu priču, što ima smisla kad uzmemo neočekivanu romansu između Deni i Džejmi, kao i komplikovani odnos Pitera i prethodne dadilje Rebeke Džesel, pa čak i prijateljstvo između Hane Gros i Ovena. Duhovi su samo metafora za kompleksne i nerešene emotivne odnose.

23 & 24 UNORTHODOX (drama, 4 epizode) THE GREAT (istorijska dramedija, 10 epizoda)

Sa Netflixa je došla jedna kratka miniserija, Unorthodox, koja prati Ester 'Esti' Šapiro, 19ogodišnju Ortodoksnu Jevrejku iz Bruklina; mladu ženu nesrećnu u ugovorenom braku. Ona rizikuje sve i beži u Berlin, gde odlučuje da nađe svoju majku i pobegne iz konzervativne i tradicionalne religijske zajednice. Esti se sprijatelji sa grupom mladih i slobodnoumnih muzičara, uz koje počinje da otkriva istinsku slobodu po prvi put u životu. Ipak, rabin naređuje Estinom mužu da sa svojim rođakom i vrati trudnu Esti nazad. Inspirisana biografijom Debore Feldman po kojoj je zasnovan lik Esti, ovo je odlična drama koja prikazuje koliko uticaj zajednice i religije može biti težak za pojedinca, a Šira Has koja igra Esti je sjajna kao ranjiva ali i snažna mlada žena i bila je nominovana za Emi za glavnu žensku ulogu.

The Great je satirična mešavina drame i komedije, koja prati život Katarine Velike u mladosti pre nego što je preuzela vlast u Rusiji od svog nesposobnog muža cara Petra III. Na početku serije, ona je mlada devojka koju šalju iz Pruskog kraljevstva u Rusiju u ugovoreni brak sa Petrom i ona sanja da je on njen princ iz bajke. Ipak kada dođe na dvor, shvata da je Petar više kao dvorska luda nego vladar, i neko ko uživa da se opija, tuče i izaziva haos, uopšte ne brinući za svoje podanike. I dok niko ne veruje da mlada i obrazovana carica može da promeni nešto i svi se radije bave spletkama i ogovaranjem na dvoru, Katarina okuplja malu grupu istomišljenika i rešava da zbaci supruga sa trona i sama ga preuzme. El Faning i Nikolas Hoult kao Katarina i Petar briljiraju u ulogama karijere, a raskošni prizori zamkova, balova i kostima Rusije 18. veka su uživanje za oči. Kao i slična prošlogodišnja serija Dickinson o pesnikinji Emili Dikinson ili Oskarom nagrađeni film The Favourite o Britanskoj kraljici Ani, The Great se igra sa istorijskim činjenicama i prikazuje duhovitu sliku realnih događaja.

25 & 26 GRAND ARMY (tinejdžerska drama, 9 epizoda) WE ARE WHO WE ARE (tinejdžerska drama, 8 epizoda)

Prošlogodišnja serija o komplikovanim životima današnjih tinejdžera Euphoria sa HBO-a je osvojila kako publiku, tako i pohvale od strane kritičara i nagrade, ali i dosta negativnih recenzija zbog toga da nije naročito realna i da je preterana u prikazivanju seksa i upotrebi droge i alkohola među mladim ljudima. Ipak, nema sumnje da je Euphoria u samo jednoj sezoni uticala na dve serije koje su izašle ove godine, a to su Grand Army sa Netflixa i We Are Who We Are sa HBO. Grand Army prati živote nekoliko učenika srednje škole u Bruklinu. Ako na umu imate bogate Njujorške tinejdžere poput serije Gossip Girl daleko smo od toga, jer su većina njih siromašni. Glavni lik je Džoi, slobodnoumna feministkinja koja nema dlake na jeziku, ali sama se nađe u komplikovanoj situaciji kada je pijanu iskoriste njena dva druga i pita se da li je bila seksualno zlostavljana. Pored nje, tu su i Dominik, pametna devojka koja planira da bude prva iz svoje imigrantske Haićanske porodice koja će otići na koledž, ali njena mnogočlana porodica je uvek na granici siromaštva; Indijac Sid koji se trudi da bude savršeni sin, brat i dečko ali krije da je gej; i nesigurna Kineskinja Leila koju je usvojila Jevrejska porodica i koja je toliko željna društva i pažnje da je spremna na sve. I dok je Euphoria snimana skoro kao muzički spot sa neonskim svetlima i muzikom, Grand Army je skoro kao dokumentarac i realan prikaz tinejdžerskih problema.

We Are Who We Are je zapravo sličniji muzičkom spotu, jer je prepun odličnih pesama počev od muzike 80ih neobičnog Klausa Nomija do indie izvođača kao Blood Orange, koji je i radio na saundtreku za seriju. Takođe režiser Luka Gvadanjino se više fokusira na dugačke kadrove gde likovi slušaju muziku, razmišljaju, igraju, hodaju, nego na same dijaloge i klasičnu radnju. Smeštena u Američku vojnu bazu u Italiji, pratimo prijateljstvo između dvoje tinejdžera Frejzera i Kejtlin. Frejzer je osetljivi i inteligentni mladić, izblajhane kose i neobičnog stila odevanja sa lakom na noktima, a Kejtlin je misteriozna i ona se povremeno oblači kao muškarac i preuzima ime Harper. Očigledno je da se oboje nose sa polnim identitetima i preispitivanjem svoje seksualnosti, i zajedno otkrivaju ko su zapravo. Dok Kejtlin već neko vreme živi u bazi sa ocem vojnikom, majkom i polubratom, Frejzer se tek doselio sa svoje dve majke lezbijke koje su obe u vojsci. Gvadanjino se bavi sličnim temama kao i u svom popularnom filmu Call Me By Your Name, koji prati seksualno sazrevanje gej tinejdžera u Italiji, i dok nam neće uvek biti jasni motivi i ponašanja likova u ovoj seriji, treba samo da se prepustima i dopustimo da nas kao i likove preplave emocije.

27 & 28 LOVE, VICTOR (tinejdžerska dramedija, 10 epizoda) SAVED BY THE BELL (tinejdžerski sitkom, 10 epizoda)

Mislim da tinejdžerske serije neće biti svačiji izbor kada su u pitanju najbolje serije godine, ali na taj žanr ne treba gledati kao na niži u poređenju sa recimo ozbiljnim dramama ili krimi trilerima. Ako su dobro urađene kao ove dve serije i bave se nekim bitnim temama odrastanja i svim problemima koje to nosi, a opet su jako duhovite i emotivne nema razloga da ih ne uključimo. Love, Victor je nastavak filma Love, Simon iz 2018. godine koji je rađen prema knjizi Sajmon protiv zavere Homo Sapiensa. Dok je u knjizi i filmu glavni lik bio tinejdžer Sajmon koji preispituje svoju seksualnost, u seriji je to novi lik Viktor koji kreće u Sajmonovu školu. Viktor je iz tradicionalne Portorikansko-Kolumbijske porodice i nije siguran kako će njegovi roditelji prihvatiti da je gej ili bi. Uz to on se zbližava sa jednom devojkom i jednim dečkom iz škole, i pokušava da otkrije koji ga pol privlači. Iako na momente zna da bude preterano sentimentalna i naivna, ovo je serija namenjena mlađima i lepo je videti da će i LGBTQ klinci, ali i oni koji možda nemaju razumevanja za to, ipak otvoriti svoje vidike i dovesti do toga da se o ovakvim serijama ne priča kao o nečemu što moramo imati da se ispuni politička korektnost već nešto sasvim normalno.

Saved By The Bell je tipičan sitkom, i to nastavak ne tako dobrog sitkoma iz 90ih, koji je poznat po tome što se bavio veoma specijalnim epizodama gde likovi tinejdžera kroz 20 minuta uče o temama poput droge, alkoholu i slično. U nastavku za moderno doba, taj edukativni deo je izbačen i dobili smo jednu prezabavnu komediju, koja se sprda na račun originalne serije, ali i apdejtuje fore za savremenu generaciju Z. Konflikt nastaje kada grupa siromašnih studenata koji pretežno čine Latino i Afroamerikanci mora da krene u prestižnu školu koju pohađaju deca bogataša. Ima tu nekih modernih momenata kao na primer da je popularna mean girl navijačica tranrodna osoba, i na to se niko ne fokusira već joj čak dozvoljavaju da bude simpatija strejt učeniku iz košarkaškog tima. Fore su brze i prepune referenci na pop kulturu, pa razlog zašto je nova verzija Saved By The Bell na listi jeste što podseća na čuvene sitkome sa kanala NBC poput 30 Rock ili Community, što je prilično iznenađujuće jer niko nije očekivao od ove serije da će biti dobra.

29 & 30 BOX 21 (triler, 6 epizoda) DEFENDING JACOB (triler, 8 epizoda)

Skandinavci su majstori krimi priča, što već znamo iz filmova poput serijala Milenijum ili serije Most, ili književnih junaka poput detektiva Harija Hulea. Švedski dvojac, koji čine novinar Anders Roslund i aktivista Borge Helstrom, su napisali serijal romana o detektivu Evertu Grensu. Ja sam pročitao prva tri romana koja su prevedena na hrvatski - Zver, Pretinac 21 i Tri sekunde - i ova serija predstavlja adaptaciju druge knjige serijala. Radnja prati mladu Rumunku Lidiju, koju zavede Šveđanin koji je dovodi u Stokholm sa snom o boljem životu, ali ona postaje žrtva trgovine ljudima i naterana da se prostituiše. Ona uspeva da pobegne kada završi u bolnici i uzima nekoliko doktora za taoce. Svaka detektivska serija mora da komplikovanog istražitelja sa ličnim problemima, a ovde je to detektiv Grens, koji pokušava da spasi taoce i otkrije šta se dogodilo Lidiji, dok se nosi sa privatnim problemima. Ova serija ne nudi ništa novo u žanru, ali ponekad formulu koja uspeva ne treba menjati.

Slično je sa krimi trilerom Defending Jacob, gde takođe pratimo formulu pravne i detektivske drame, i ovde nema ništa šokantno niti nešto što već nije viđeno, ali je sama priča zanimljiva i glumci su veoma dobri. Prema istoimenom romanu, 14ogodišnji Džejkob biva optužen da je ubio dečaka iz svoje škole. Slučaj dodatno komplikuje to što je Džejkobov otac pomoćnik tužioca, koji je radio na slučaju pre nego što je Džejkob postao osumnjičen. Kris Evans i Mišel Dokeri kao Džejkobovi roditelji pokušavaju da veruju u nedužnost svog sina, ali pitanje je da li je Džejkob zaista nevin i koliko su daleko spremni da idu da ga zaštite.

31-40


31 & 32 HOLLYWOOD (drama, 7 epizoda) RATCHED (triler 8 epizoda)

Kada je u pitanju scenarista, režiser i producent Rajan Marfi, koji stoji iza dela poput tinejdž mjuzikla Glee, horor antologije American Horror Story i true crime antologije American Crime Story - njega jednostavno volite ili ne. Često se u svojim delima fokusira na seksualno eksplicitne scene (koje uključuju sve moguće LGBT varijacije), istinite a bizarne, morbidne i crnohumorne priče, ali i duhovite dijaloge i likove. Ovo je jedan od njegovih brojnih projekata za Netflix i prati filmsku industriju tokom 1940ih. Radnja se bavi grupom mladih muškaraca koji pokušavaju da uspeju kao glumci, režiseri i scenaristi, a pored toga rade na benzinskoj pumpi koja klijentima pruža i seksualne usluge. Pored izmišljenih likova tu su i ljudi koju su zaista postojali, poput glumca Roka Hadsona, koji je krio da je gej, i agenta Henrija Vilsona, koji je iskorišćavao mlade momke željne slave, a kroz seriju će proći i slavna imena poput glumice Vivijen Li, Prve dame Amerike Elenor Ruzvelt, prve crnkinje koja je dobila Oskara Heti Mekdanijel, itd. Ponekad nepotrebno sentimentalna i slobodna u interpretaciji realnih događaja, Hollywood je ipak vredan pažnje ako vas zanima filmska industrija i Zlatna era Holivuda.

Mislim da je česta saradnica Rajana Marfija, glumica Sara Polson, jedna od boljih glumica koje rade na televiziji danas, ali joj sam materijal koji joj Marfi daje nije na njenom nivou. Slično je i sa serijom Ratched, koja prati lik medicinske sestre Mildred Račed, iz knjige i filma Let iznad kukavičjeg gnezda za koji je glumica Luis Flečer dobila Oskara. Dok je u svim verzijama Mildred psihopata koja teroriše pacijente u mentalnoj ustanovi, ovde dobijamo njenu priču i razloge zašto je postala takva. I pored svega toga, bizarni postupci sestre Račed će nas terati da se češkamo po glavi pitajući se zašto Mildred radi to što radi, ali to je više nedostatak uravnoteženog scenarija nego glume Sare Polson. Tu su i serijski ubica sveštenika, koji je na neki način povezan sa Mildred; druga medicinska sestra koja započne aferu sa ubicom; glavni doktor koji izvodi uvrnute eksperimente na pacijentima; zatim bogatašica čijem su sinu odsečeni ekstremiteti i koja unajmi plaćenog ubicu koji potom postaje Mildredin ljubavnik; a i sekretarica političara koja se takođe zaljubi u Mildred, kao i možda ona u nju. Dakle tu je toliko naizgled nepovezanih zapleta da ovo ne možemo pomatrati drugačije nego kao sapunicu više nego psihološki triler, ali je uvek zabavno.

33 & 34 EMILY IN PARIS (romantična komedija, 10 epizoda), THE EDDY (drama, 8 epizoda)

Da li je Emily in Paris dobra serija? Nikako. Da li ćemo nakon gledanja želeti da se odselimo u Pariz, nosimo beretku, jedemo kroasane i slikamo selfije ispred Ajfelovog tornja, iako Pariz kakav je prikazan ovde verovatno samo postoji samo u filmovima i serijama i uopše nije realan? Apsolutno! Od kreatora serije Seks i grad, Darena Stara, dolazi ova romantična komedija, gde Amerikanka Emili dobija posao u PR firmi u Parizu. Sve je ovde apsolutno preterano počev od Emilinih stajlinga kao sa naslovnice Voga do njenih ljubavnih avantura jer izgleda kao da joj se prezgodni Francuzi bacaju pod noge (iako ne čudi jer je Lili Kolins koja igra Emili prelepa). Isto tako je i sve presimpatično i ovde ne treba tražiti dubokoumnu seriju već samo laganu zabavu za jedno popodne što ova serija i više nego pruža.

Nasuprot romantičnoj verziji Pariza u kojoj Emili živi, u miniseriji The Eddy vidimo taj grad onako kako se retko viđa na malim i velikim ekranima. The Eddy je naziv noćnog kluba u Parizu, koji drže bivši pijanista Eliot i njegov prijatelj Farid. Farid se zaduži kod mafijaša i biva ubijen, pa je na Eliotu da vrati dug i spasi klub od propadanja. Pored Eliota u svakoj epizodi pratimo i drugi lik, po kojem epizode nose ime, poput Eliotove ćerke Džuli koja dođe iz Amerike; Faridove udovice Amire; pevačice u klubu i Eliotove ljubavnice Maje; i ostalih muzičara. Scenarista Džek Torn i režiser Dejmijan Šazel (poznat po filmovima koji takođe imaju sjajnu muziku Whiplash i La La Land) prikazuju jednu drugačiju viziju Pariza, koji turisti nemaju prilike da vide, već onog koji čine boemi, muzičari i umetnici, ali i kriminalci.

35 & 36 RUN (romantični triler, 7 epizoda) SOULMATES (romantični SF, 6 epizoda)

Nakon uspeha serije Fleabag svi su se pitali šta će sledeće da uradi Fibi Voler-Bridž, a njen novi projekat je bio serija Run sa HBO zajedno sa scenarističkom partnerkom Viki Džons. Run prati dvoje ljudi, Rubi i Bilija, bivši par koji se dogovorio da ukoliko im se životi nađu u krizi poslaće jednom drugom poruku 'Beži' i ako druga osoba odgovori, naći će se na dogovorenom mestu i pobeći zajedno. Rubi ostavi muža i decu, a Bili svoju karijeru, i odlučuju da ne pričaju o svojim životima dok beže vozom iz Njujorka širom Amerike. U priču su uskoro umeša i ubistvo, ali i pitanje koliko su Rubi i Bili dobri jedno za drugo. Iako je serija otkazana posle jedne sezone, Merit Vever i Domnal Glison kao bivši ljubavnici su odlični i polučasovne epizode prolete brzo kao voz kojim oni putuju.

Soulmates je antologijska serija, gde u svakoj epizodi pratimo nove junake, a radi se o uticaju tehnologije na ljubavne odnose. Dakle, najlakše bi je bilo opisati kao čuvenu SF antologiju Black Mirror, i donekle podseća na neke epizode te serije. Jedna kompanija je otkrila način da spoji ljude sa njihovom srodnom dušom, i iako to zvuči kao savršena ideja, u svakoj epizodi ćemo imati neki preokret koji pokazuje da se ljudske emocije ne mogu svesti na matematičku formulu. Sam format antologije znači da su neke epizode bolje a neke lošije, ali to znači i da nikad ne znamo šta da očekujemo pa epizode variraju od drame, psihološkog trilera do romantične komedije, i uvek su gledljive.

37 & 38 I KNOW THIS MUCH IS TRUE (drama, 6 epizoda) SELF MADE (drama, 4 epizode)

Na momente će miniserija sa HBO-a I Know This Much Is True da deluje kao da svaka moguća muka i patnja koja je mogla da pogodi junake ih je snašla. Blizanci Dominik i Tomas su rođeni na Novu godinu, sa razlikom od par minuta, a kao odrasli Dominik je razveden nakon smrti deteta, dok Tomas pati od paranoidne šizofrenije. Uz to, njihova majka umire od raka, ne znaju ko im je otac, očuh je bio nasilan prema njima u detinjstvu, a u prvim minutima prve epizode Tomas će odseći sebi ruku. Dakle, ovo nikako nije lagana i opuštajuća serija za gledanje, ali priča o komplikovanoj porodici gde se trauma prenosi generacijama je vredna gledanja. Kako su svih 6 epizoda pune bola i tuge, kraj je neočekivano pozitivan i optimističan. Mark Rafalo je odličan u dvojnoj ulozi blizanaca i osvojio je nagradu Emi.

Za nagradu Emi u miniseriji Self Made u kategoriji glavne ženske uloge je bila nominovana Oktavija Spenser, koja igra Si Džej Voker, prvu crnkinju milionerku u Americi, koja je samostalno stvorila bogatstvo produktima za negu kose. Krajem 19. i početkom 20. veka, ona i njena porodica su sami ostvarili uspeh, ali su imali mnoge prepreke i rivale na tom putu. Ova kratka i zabavna serija su lepa priča o uspehu i veri u sebe.

39 & 40 DEVS (SF, 8 epizoda) THE PLOT AGAINST AMERICA (drama, 6 epizoda)

Režiseru i scenaristi Aleksu Garlandu, koji stoji iza odličnih SF filmova Ex Machina i Annihilation, je miniserija Devs prvi iskorak na televiziju, i kao i u prethodnim delima i ovde se bavi uticajem tehnologije na ljudske živote i pitanjem šta zapravo čini ljude i mogu li da kontrolišu svoju sudbinu ili ima nešto veće od nas. Pratimo nekoliko likova koji rade za tehnološku kompaniju Amaja, a to su softverski inženjer Lili, njen dečko i kolega Sergej, kao i misteriozni vlasnik kompanije Forest. Forest stoji iza tajnog projekta pod nazivom Devs, zbog kojeg će Sergej izgubiti život, a Lili počinje da otkriva zaveru kao i šta Devs zapravo predstavlja. Nik Oferman koga znamo iz sitkoma Parks And Recreation je odličan u drugačijoj ulozi kao Forest, a pitanja o slobodnoj volji i filozofskom pojmu determinizma kojima se i serija i tehnologija pod nazivom Devs bavi će nas naterati da se preispitujemo.

Sa HBO-a smo navikli na kvalitetne miniserije, a ove godine smo dobili The Plot Against America, zasnovanu prema istoimenom romanu Filipa Rota, iza koje stoje Dejvid Sajmon i Ed Burns, odgovorni za jednu od najhvaljenijih serija ikada The Wire. Smeštena u 1940. godine, usred Drugog Svetskog rata, pratimo Jevrejsku radničku porodicu Levin iz Nju Džerzija, ali u alternativnoj realnosti gde je pilot Čarls Lindberg postao predsednik SAD, zbog čijih ksenofobičnih stavova država se okreće fašizmu. Paralele sa anti-imigrantskom politikom Donalda Trampa čine ovu seriju relevantnom, iako je na momente razvučena i spora; a to što pratimo život jedne obične porodice u kriznim vremenima podseća na prošlogodišnju odličnu Britansku miniseriju Years And Years iako je radnja tamo bila smeštena u budućnost.

Milan Đuričić