Čak 16 strip naslova će biti predstavljeno vaskolikoj stripovskoj publici krajem juna. Tačnije, od 25. juna kada počinje prva ovogodišnja Stripomanija. Ovo je kratak presek onoga što nas čeka od noviteta.

Ubij ili budi ubijen 1-2

Nedavno je Čarobna knjiga objavila „Palp“ Eda Brubejkera i Šona Filipsa, kao prvi specijal edicije Novi svet. Brubejker se nakon superherojskih korena upustio u dugogodišnju saradnju sa crtačem Šonom Filipsom, što je rezultiralo nizom fascinantnih stripova. „Ubij ili budi ubijen“ je jedan od zapaženijih naslova, a u izdanju Čarobne knjige cela priča je sadržana u dve knjige. Svojevrsna studija o tome šta je to što može da nas gurne preko ivice, metaforički govoreći. Kakve sve samozablude možemo da gajimo da bi opravdali svoje postupke, i na šta smo sve spremni da osiguramo svoj opstanak. Ovo su samo neka od načetih pitanja u ovom grafičkom romanu, ali ono što je najfascinantnije jeste Brubejkerovo umeće naracije. Genijalne digresije koje se prepliću, introspekcijska studija glavnog junaka i sled događaja u „Ubij ili budi ubijen“ bukvalno su opčinjujući.

Jupiterovo nasleđe 1-2

Nedavno je Netfliks izbacio prvu sezonu Jupiterovog nasleđa. Ispostaviće se da će ta prva biti ujedno i jedina, a da će se priča razvijati kroz spinof serijale. No, to nije toliko važno za strip verziju koja je ujedno i inspiracija za ekranizaciju. „Jupiterovo nasleđe“ po scenariju Marka Milara i sa crtežom fenomenalnog Frenka Kvajtlija je intrigantna tvorevina o sledu generacija u okvirima neobične ekipe superjunaka. Hronološki prva a izdavački druga knjiga prikvel je izvornom „Jupiterovom nasleđu“ i dodatno širi mitologiju Marka Milara. U Americi sada izlazi „Rekvijem“, koji bi trebao da zatvori mnoga poglavlja načeta prethodnih godina. No, ove dve knjige „Jupiterovog nasleđa“ u izdanju Čarobne knjige su istinski vrhunska ostvarenja, kako crtački tako i pričom prepunom iznenađenja i preokreta.

Betmen: Strašan vic

Novi strip DC specijala na uvećanom formatu ne treba posebno predstavljati. Malo ko nije upoznat sa „Strašnim vicem“ Alana Mura i Brajana Bolanda. To je jedna od najčešće referisanih priča o Betmenu, a ujedno i jedna od najkontroverznijih jer na snažan i hrabar način pripoveda o Džokerovom poreklu. Da li, ili samo niže jednu moguću pripovest iz sećanja suviše oštećenog uma? To je jedna od tajni Alana Mura, ali se često „Strašan vic“ uzima kao prekretnica u izdavačkoj epopeji Betmena. Da, tu je svakako i „Povratak Mračnog viteza“, ali znamo da se on odvija u jednoj paralelnoj distopiji. Dok je „Strašan vic“ večni podsetnik kako su se stvari možda odigrale u životu Džokera. Možda! Ono što je strašno u „Strašnom vicu“ jeste upravo ta mogućnost da su se stvari zaista tako odigrale, jer bi to bilo gore po sve učesnike. To bi značilo da jedan loš sled događaja zaista može da gurne ljude preko ivice.

Betmen: Tri Džokera

Džef Džons je nedavno napisao svojevrstan nastavak „Strašnog vica“ nazvan „Tri Džokera“. Dobro, nije nastavak u pravom smislu te reči, već više nadogradnja, kao i razrada segmenta priče iz „Darkseid war“. Naime, tokom ovog krosovera Lige pravde Betmen je nakratko seo u Mobijusovu stolicu boga Metrona i stekao njegove moći. Prirodno, jedno od prvih pitanja koja je postavio stolici jeste: „Ko je Džoker?“ Odgovor ga je zaprepastio, jer mu je stolica odgovorila da ih ima trojica. Ideja o tri Džokera je intrigantna i razrađena u ovom mini serijalu, a jedan od te trojice upravo je onaj iz „Strašnog vica“. Bacite pogled!

Helblejzer 1-2

Od sporednog lika na stranicama „Stvorenja iz močvare“ Alana Mura, Džon Konstantin je izrastao u pop kulturni fenomen sa zasebnim serijalom – Helblejzer. Ah, koliko je jezivih i šokantnih priča ispripovedano u Helblejzeru, koliko je talentovanih umetnika i scenarista (dobro, dobro, i scenaristi su umetnici) ostavilo svoj pečat na njemu. Konstantin je poznat po svom kurčevitom stavu (pardon my French), cigari u uglu usana i srednjem prstu koji je sevnuo u lice trijumviratu Pakla. Sada, u novom serijalu Saja Spurijera, Konstantin is back, baby! I luđi je nego ikada. Početak mini serijala sadržanog u ove dve knjige odigrava se usred smaka sveta. A sve što sledi posle je još otkačenije, a Konstantin se hvata u koštac sa svim najvećim ponosima i užasima Britanije. A na kraju, zašto ne, i sa samim sobom. Iskreno, i verujte mi na reč, ovo je jedan od najboljih stripova koji ćete pročitati ove godine.

Život i smrt Konana

Čim je Marvel nedavno povratio licencu za Konana iz ruku Dark horsa, pokrenuo je novi serijal pod scenarističkom palicom Džejsona Arona. Neki vele da Aron nije za Konana, mnogima se dopada. Jedno je sigurno – ovo je jedna veoma neobična i jedinstvena priča o surovom ali pravdoljubivom Simerijancu. Od mladosti, preko zrelog doba, do kraljevanja, proteže se njegov sukob sa Grimiznom vešticom i njenim akolitima. A u toj epopeji Konan je imao prilike da pljune i na samog Kroma (ili obrnuto). Napeto, zanimljivo, moderno i sveže, sve što može da zaintrigira prave ljubitelje Konana Varvarina.

Logan

Brajan Von i Eduardo Riso su stvorili mini serijal o Vulverinu koji se smatra jednom od najboljih priča o njemu. Japan, duhovi prošlosti, krivica, breme minulih decenija… sve su to delići jedne drame koja se polako raspliće i razgoljuje Logana do ljudske ljušture. Kad se sve sabere i oduzme, Vulverin je imao dugu i tužnu sudbinu, izgubio je i patio mnogo više od većine mutanata, a dešavanja iz „Logana“ samo su delić toga. Ali naročito bolan delić, mora se priznati.

Dedpul: Lajavi strelac 1-2

Prvi malo duži serijal o Dedpulu u izdanju Čarobne knjige, i jedan od istinski najboljih. Kao i svaki do sada, preveo ga je maestralno Draško Roganović. Humora mu ne manjka tokom obe knjige, a tu su: Dr Una sa velikim dekolteom, zombi Dedpulova glava, nekoliko likova iz AIM-a, dosta žrtava iz Hidre, tiranosaurus reks (koji nakratko postane zombi), pećinski ljudi, druge dimenzije, kao i nepobitni argument da je Harison Ford jedini pravi Han Solo. A da, Dedpul konačno smuva nekoga, zar to nije lepo!

Tornjevi Boa-Morija 1

Herman je veliko ime u svetu stripa. I to zahvaljujući „Džeremaji“, „Komanči“, „Bernardu Prinsu“ i – „Tornjevima Boa-Morija“. Ovaj serijal u ambijentu srednjeg veka, o nedaćama i borbama plemića da ponovo ugleda tornjeve dvorca kojem je nekad vladao, smatra se jednim od najvećih dostignuća Hermana Ipena. I to s razlogom. Pravo remek delo crtačkog umeća, sa takvim obiljem inovacija u montaži i režiji stripa da prosto oduzima dah. Svako ko je iole upućen u strip čuo je za ovaj serijal, a oni mlađi samo treba da priupitaju svoje starije kolege i dobiće samo hvalospeve o ovom Hermanovom ostvarenju.

Družina od vešala 1-2

Kada je napustio Bunkera, „Alana Forda“ i ostale njihove serijale, Magnus je odlučio da iskuje svoju sreću u svetu stripa. U međuvremenu njegova slava, talenat i umeće nadišli su sve što je do tada stvarao, i u granicama Italije smatra se jednim od najvećih strip autora svih vremena. Bunkera je ostavio u prašini daleko iza sebe. No, 1975. kada je partnerstvo raskinuto, Magnus je još tragao za sopstvenim pečatom, a budućnost je bila neizvesna. Ni on nije mogao da sluti kakvu će slavu i poštovanje steći. Prvo je objavio „Neznanca“ (u celosti objavljen u dve knjige u izdanju Čarobne knjige), a onda i „Družinu od vešala“. Sećate se ovog simpatičnog serijala formata „Alana Forda“? E pa, „Družina“ je nešto više od „Alana Forda“. To je Magnus koji pokuša da raskrsti sa prošlošću, rafinisane i čistije linije, smelijeg u kadriranju i montaži table nego ranije, sklonog crtačkom i scenarističkom eksperimentisanju. „Družina“ ima ono što „Alan Ford“ nema – razvoj likova, njihovu sudbinu i zacrtanu putanju, dublju i životniju karakterizaciju. U mnogim aspektima ovo je serijal (sadržan u celosti u dve knjige) daleko zrelijeg Magnusa koga niko više ne sputava.

Nesavladivi 1

Ovo je jedan neobičan superjunak. Koristi mrežu strip prizora i jezik stripa u borbi protiv zločina. Pritom je veseo, šarmantan i nadasve neočekivan. Nesavladivi je prvi put predstavljen kod nas na stranicama rahmetli „Stripoteke“, a sad i u albumu nove edicije Karambol. Za decu i sve one koji se tako osećaju.

Nikola Dragomirović