Peti naslov, ne računajući novele, u Maklelanovom serijalu o barutskim magovima, Wrath of Empire je njegov do sada najbolji roman. Štaviše, jedan od najboljih fantazijskih romana koje sam ove godine pročitao. Maklelan se u ovoj knjizi oslobodio i premda je i ranije njegov stil bio utegnut i nije mu se imalo šta zameriti, s ovim romanom je poleteo kao pisac i ušao u prvu kategoriju fantazijskih autora. Ono što mu u prethodnoj trilogiji nije pošlo za rukom - da napiše impresivnog protagonistu, koji će ostati urezan u čitalačke umove - ovde mu je vrlo uspelo, pa je tako Ben Stajk lik koji će se pamtiti barabar s Aberkrombijevim Loganom ili Eriksonovim Karsom. Maklelan u ovom naslovu počinje da eksperimentiše s društvenom angažovanošću, ali to radi mestimično i nadasve uspešno, ali nimalo napadno, što je retkost u današnje vreme. Njegova angažovanost je posvećena republikanstvu, doduše, što je takođe prijatno osveženje. Roman ima jedan deus ex machina momenat, ali može mu se oprostiti pošto je najavljen bezmalo od prvih stranica. Sve u svemu, užitak za čitanje napisan više nego solidno.

5/5 

Ivan Jovanović Nightflier