U subotu 18. februara, u Crnoj kući svirao je Debeli Precjednik uz podršku One Step Away-a iz Varaždina/Koprivnice. Ne znam koliko je puta Debeli nastupao u Novom Sadu, ali po publici koja se u subotu pojavila, očigledno nedovoljno puta.


Svirka je započela malo kasnije, ali je bila tačno naštimana da se završi do ponoći. OSA je nastupio prvi, a klub je već bio pun. Momci praše melodični pank, i posle duže diskografske pauze, uživo su predstavili novi album – Ni grama srama. Iako ih dobar deo publike vidi prvi put, tokom njihovog zaista brzog i energičnog nastupa bilo je par šutki i stejdž dajvinga, tako da je atmosfera bez imalo muke dignuta na visok nivo. Gitaristi su bili malo povučeni, dok je basista/pevač razvaljivao svoj instrument, da je delovalo da će se bas svakog trenutka raspasti. Bubnjar je zaista uspeo da uništi pedalu na bubnju i svaka mu čast na divljoj energiji, jer se moglo videti da u njemu svaki atom snage sagoreva u pravcu činela i doboša. Svirali su nešto manje od sat vremena, a publika je zaista na prvu loptu prihvatila njihov zvuk i stav.


Posle razmeštanja i nameštanja, začuli su se prvi rifovi sa novog materijala Precjednika. Ekipa iz prvih redova se već pošteno gurala ka bini i horski pevala melodičnu Surrender now, a pri početku sledeće numere, sa bine se već skakalo u publiku. Temperatura se digla na nepodnošljiv nivo, da ni hlađenje pivom nije pomoglo. Glave su bile mokre od znoja i piva, a jedino šutka je bila jedino rashlađenje. Ko god je stajao na nekih pet-šest metara od bine, jednostavno nije mogao da izbegne da ne bude uvučen u centrifugu. Nakon par pesama, ekipa je predstavila novitet pod trenutnim nazivom Babylon, koji će se naći na novom materijalu koji je u pripremi. Mislim da se ekipa jedino tokom te pesme malo primirila, čisto da uzme vazduha i da dajveri vežu pertle kako ne bi gubili obuću u vazduhu. Ređale su se žestoke i ubitačne pesme sa Bruto slavo-a, uz povremeni izlet na Fist from east. U jednom momentu, Tin i Igor su povučeni u publiku, ali su ubrzo sigurno vraćeni. Do kraja svirke, skakanje sa bine se nastavilo sasvim redovno, a svirka je završena sa tri već kultne stvari – Puška, Koljena i Farmersko srce. Iako su odsvirali čak sedamnaest pesama, što već važi za samostalnu svirku, sve se nekako brzo završilo, što je samo znak da je bilo neverovatno dobro. 

Za sladokusce, evo i menija večeri
Nakon svirke, ekipa se spustila u sobu kraj bine, te je mali deo publike ostao da iskulira i popriča sa momcima iz bendova, koji su izuzetno bili raspoloženi za druženje i šalu. Sa Tinom sam podelio tužna biciklistička iskustva sa bolesnim kolenima, popričali smo o par hrvatskih bendova i razmenili nekoliko stavova o sceni i underground kulturi. Ono što sigurno znam je da ću One Step Away sledeći put gledati spreman, a da Precjednika neću propuštati kao prethodnih godina.

Kompletnu galeriju pogledajte na našoj fejsbuk stranici.

txt: Tihomir Škara
foto: Jelena Petrović