U četiri godine između prethodnog ‘Imaginaerum’ i novog ‘Endless Forms Most Beautiful’ desila se neizbežna promena pevačice, stalni angažman novog člana benda ali i iznenadni odlazak originalnog bubnjara. Sve to kao da je pozitivno uticalo na Tuomas Holopainen-a i Nightwish. Osmi studijski album finskih metalaca deluje kao povratak u pravu formu i možda najkompletnije izdanje za njih u poslednjoj dekadi.

’Endless Forms Most Beautiful’ je album koji mora da se odsluša od početka do kraja, skoro punih 80 minuta. Inspiracija za koncept je bio rad Čarlsa Darvina. Specijalni gost je Richard Dawkins kao narator na nekoliko pesmama.

Album bio mogao da se podeli na metal i pop delove (pop je možda previše teška reč u ovom slučaju). Fantastično počinju sa „Shudder Before the Beautiful“ power-metal kakav od njih nismo dugo čuli. Mračnija „Weak Fantasy“ nastavlja dalje u istom ritmu kao i uvodna. Naslovna „Endless Forms Most Beautiful“ je idealno podeljena između power i symphonic metala sa čak malo etno elemenata. Za brzu i tešku „Yours Is an Empty Hope“ simfonijski orkestar je poslužio kao uvod. U ovoj pesmi vokale maestralno dele Floor Jansen i Marco Hietala.
U prvoj polovini albuma smeštena je i „Élan“ - prvi singl. Mnogima je ovo totalni promašaj kada su je čuli po prvi put ona se ipak idelano uklapa u sam koncept. Proverena formula za radijski hit čak i liči na „Amaranth“ (sa ’Dark Passion Play’).
Drugi deo albuma je dosta mirniji i predstavlja taj tzv. pop pristup koji su Nightwish počeli da neguju sa drugom pevačicom Anette Olzon. Power balada „Our Decades in the Sun“ i simpatična „Edema Ruh“ izuzetno prijatne melodije, uklapaju se u taj manje energičan deo ove ploče.
Slično idejno rešenje kao za „Élan“ upotrebili su za „Alpenglow“ i „My Walden“ u kojoj dominira irski folk. Instrumental „The Eyes of Sharbat Gula“ deluje kao nepotreban ali muzički je logičan deo ovog albuma, tih šest minuta su mogla i drugačije da se ispune?
Poslednja „The Greatest Show on Earth“ u trajanju od 24 minuta podeljena je na pet delova: "Four Point Six“; "Life"; "The Toolmaker"; "The Understanding" i "Sea-Worn Driftwood". Zaista vrhunac ovog albuma i muzički i konceptualno. Možda je besmisleno reći da je ovo i najbolja na disku ali je svakako izuzetan doprinos u njihovoj stvaralačkoj karijeri.
Sve pohvale ide na račun nove pevačice  Floor Jansen čije vokalne sposobnosti prevazilaze granice obe njene prethodnice. Jansen se izuzetno dobro snašla i u metal i pop delovima albuma i porekla svaku sumnju u njen odabir, ako je i bilo nekih.

Ako bismo Nightwish fanove podelili na one koji nisu prežalili odlazaj Tarje (već je deset godina prošlo) i na one koji su pronašli smisao u njihovoj muzici tek sa drugom pevačicom onda je novi 'Endless Forms Most Beautiful' album koji bi trebao da zadovolji obe strane. Ovo je izdanje koji smo dugo čekali od Nightwish. Ipak potrebno ga je preslušati više puta da bi u potpunosti uživali u muzici ali i priči koju su ispričali. Posebno obratiti pažnju na inspirativne citate Richarda Dawkinsa.

Mike Stankovich