Pred kraj godine obično sumiramo šta smo sve prošli, doživeli, naučili... pročitali... Neki od nas sporo čitaju, pa pređu po desetak knjiga godišnje, drugi ih gutaju, pa pročitaju i do dvadeset naslova mesečno, dok ima i onih koji čitaju po stotinak stranica, i više, dnevno... Njih slobodno možemo nazvati ovisnicima... :)
Ti ovisnici obično imaju najbolji pregled, uvid u izdanja za proteklu godinu i neretko dele savete šta vam valja čitati. Kako pripadamo jednoj takvoj „grupi“, uzeli smo sebi za slobodu da vas obavestimo koje ste naslove „propustili“ ove godine.


Na prvom je mestu zbirka „HAARP i druge priče“, sjajno, podebelo štivo izdavačke kuće „Paladin“, koje će vam definitivno zavrteti glavu i izroditi još stotinak teorija zavere, a koje je izašlo za Sajam knjiga ove godine. Naslovnu priču, novelu tačnije, potpisuje kolega po peru, Jovan Ristić, a rame uz rame ga prate Dejan Ognjanović, Oto Oltvanji, Ivan Nešić, Mladen Milosavljević i drugi.

Na drugom je mestu, iako je izašao prošle godine (presedan je, slažem se, ali je Znak Sagite ipak Znak Sagite), dugo očekivani dvadeseti broj „Znaka Sagite“, časopisa koji Boban Knežević, u okviru svoje izadavče kuće „Everest Media“, neumorno objavljuje, gura i nosi (kao i sve ostalo što radi i objavljuje). Najnoviji broj donosi 43 priče sa prve godine književne radionice foruma „Znak Sagite“. Radionica okuplja mnogobrojnu, šaroliku skupinu autora iz Srbije i okruženja, koji svakog meseca već više od dve godine pišu kratke priče na teme koje zadaje pisac, urednik i izdavač Boban Knežević.

U izdanju „Everest Medije“ objavljena je i nova, autorska, knjiga Bobana Kneževića – naučno fantastični roman „Slobodanida“. Zoran Stefanović, urednik izdanja, o „Slobodanidi“ piše: „„Slobodanida“ je misaona igra o alternativnim Srbijama, ali je i turobna satira, parodija na samoukidanje današnjih Srba. Koji god ugao gledanja odaberemo, on će posvedočiti o činjenici da pojmovi Srbi, srpski i Srbija trenutno nemaju suštinskija značenja. Moramo ih ponovo napuniti smislom — spaljivanjem hartijanih tigrova i rušenjem kumira. Ako je Knežević, taj anarhični motor srpske fantastike, želeo da o tome razmišljamo, onda je nesumnjivo uspeo.“

Za njom sledi „Rečnik straha“, izdavačke kuće „Presing“ iz Mladenovca, koji je svoju promociju imao na Sajmu knjiga, a koji obrađuje domaća i strana mitološka čudovišta – obogaćen po kojim čudovištem iz filma. Rečnik je zamišljen prilično široko – kao priručnik svima koji se bave ili zanimaju za fantastiku, naučnu fantastiku i horor, a koji gledaju filmove, čitaju stripove i slušaju savremenu muziku – u kojoj se spominju raznorazna čudovišta. Tako bi trebalo da doživi dopunjeno izdanje(a), ali vreme će pokazati hoće li priređivač (potpisnik ovih redova) u tvoj svojoj nameri i uspeti.

Ne smemo zaboraviti Karla Luisa Safona i njegov fantastični roman „Anđelova igra“, jedan od možda najboljih romana koji je objavljen ove godine (u izdanju hrvatskog „Tiska“). Safon je preveden i kod nas, pa toplo preporučujemo njegova dela – mogu se naći u knjižarama

Nedavno je u Domu omladine bila otvorena Treća godišnja izložba USUS-a, na kojoj ste, pored izvrsnih stripova domaćih autora, mogli da vidite, tačnije dobijete i katalog, u kojem je objavljen temat iz pera Zorana Stefanovića „Užasi, junaštva, opstanci i nadanja: Prvi svetski rat u srpskom i jugoslovenskom stripu“, koji po prvi put u regionalnoj pop- kulturi donosi istoriografski pregled, bibliografiju i stripografiju dela na temu Velikog rata. Drugim tematom obeležen je završetak prvog ciklusa serijala „Vekovnici“, scenariste Marka Stojanovića i oko 70 crtača Jugoistočne Evrope, značajnog događaja za srpski i regionalni strip. Osim ovoga monografija donosi i 11 drugih tekstova: izveštaja, vesti, prikaza, kao i in memoriam uglednom piscu i likovnom umetniku iz Niša, Miodragu Krstiću — Profketu (1959–2014).

I za kraj ovog pregleda, sledi jedna najava - uskoro će iz štampe izaći i najnoviji broj časopisa „Omaja“ (posvećen folklornoj fantastici), koji uređuje Mladen Milosavljević, etnolog i pisac. Promocija ovog časopisa trebalo bi da se održi u prodavnici ploča i knjiga „Leili“, ali o tome ćete svakako biti blagovremeno obavešteni. 

Tamara Lujak