Priče o dinosaurima, Festival fantastične književnosti, str. 172, Pazin, 2009.
Reč dinosaurus nastala je spajanjem grčkih reči deinos i sauros, i znači strašni gmizavac. Dinosaurusi su vladali našom planetom skoro 150 miliona godina. Nestali su pre 65 miliona godina i za sobom ostavili delove skeleta, zube, jaja, otiske stopala, gnezda i čarobnu priču o ogromnim, nespretnim reptilima (setimo se samo američkog crtanog filma Zemlja pre vremena u režiji Dona Blata iz 1988. godine). Prvi fosil pronađen je 1834. godine u Majdstonu u Engleskoj (u pitanju je deo skeleta). Od tad pa sve do danas širom sveta pronađeni su brojni nalazi skeleta u delovima i u celosti.
Otkriće Darija Boskarolija iz 1993. godine, po kojem je nova vrsta dinosaurusa biljojeda iz uvale Porto Kolone kod Bala u hrvatskom delu Istre dobila ime Histriasaurus boscarollii, poslužila je kao inspiracija za osmi po redu Festival fantastične književnosti u Pazinu. Da nam dinosaurusi kao tema baš i nisu bliski potvrdile su priče pristigle na konkurs. Kao da slede isti šablon, veliki broj autora smešta priču na lokalitet (mesto, oblast) na kojem se desilo otkriće, upliće arheologe, vlast, policiju i fantastične elemente, ali veliki broj njih ipak uspeva da se izmakne i odluta nekim drugim, svojim svetovima, poput Dragane Stojiljković (Slučaj Carnivorous), Milene Benini (krajnje neobično napisane priče Plesati zajedno pod polariziranim nebom) i Pavla Zelića (Pas koji je voleo dinosauruse). Zbirku osvežava šaljiva priča Damira Jankovića Kratka priča o baburi, zefirosauru, GMO-puranu i malim zečićima i znalački napisana priča Slike prošlosti Eda Barola. Ako do sad niste imali prilike da se upoznate sa dinosaurusima, zbirka Priče o dinosaurima će vam, na jedinstven i maštovit način, u tome svakako pomoći.
Tamara Lujak