Humans (Ljudska vrsta) je uspešna adaptacija istoimene švedske serije (u originalu: Äktamänniskor). Uspešnost švedske i britanske verzije serije leže u realističnom prikazu moguće budućnosti. Smeštena u alternativnoj sadašnjosti, serija predstavlja život sasvim obične britanske porodice koja postaje vlasnik sinta po imenu Anita. Sintovi su humanoidni roboti čija je glavna funkcija da budu ispomoć u svakodnevnim kućnim poslovima. Iako nepoverljiva prema novotariji u domačinstvu, porodica polako prihvata prisustvo sinta, ali Anita s vremenom prestaje da bude sint i počinje da bude svesna svog postojanja. Naredne epizode otkrivaju da ona nije jedina koja počinje da razmišlja i oseća – ima ih još…


Atraktivna glumačka postava


Glavnu ulogu igra Džema Čan (Anita), a njena koleginica je ipak poznatija Ketrin Parkinson (Lora) – glumila je u sitkomu Banda iz odeljenja informatike, kao i u komediji Piratski radio. Lorinog muža glumi Tom Gudman-Hil (Everest, Igra kodova, Gospodin Selfridž), a glavnog pozadinskog protagonistu glumi Kolin Morgan, široj publici poznat po ulozi Merlina u istoimenoj seriji. Svaka serija mora da ima i negativca, a ovog puta je to Emili Berington (Niska), koju smo imali prilike da gledamo u poslednjem nastavku Srednjoškolaca, kao i u seriji 24: Živi još jedan dan.

Uloga sintova nije bila laka za glumce; producenti serije insistirali su na časovima glume u takozvanoj sint školi, koja ih je učila kako da se ponašaju kao sintetički roboti. Ovo je podrazumevalo usvajanje izveštačenih pokreta, minimalne facijalne ekspresije i prilagođeni „robotski“ glas. Osim toga, pisci serije su se fokusirali na svaki detalj serije, pa tako malo veći poznavaoci veštačke inteligencije, robotike i naučne fantastike mogu da nađu zanimljive stvari: reference na Karela Čapeka, tvorca reči robot, veze sa filmom Veštačka inteligencija, nazive knjiga koje se igraju konceptima bioetike, prvim pravilom robotike i konceptom duha u mašini.

Moralnost, etičnost i veštačka inteligencija


Serija inteligentno postavlja različita filozofska, moralna i etička pitanja koja se pojavljuju prilikom proučavanja teme veštačke inteligencije, a upravo su realistični scenariji bili okidači koji su privukli pažnju javnosti. Na primer, u prvoj sezoni, član porodice se upoznaje sa roditeljskom zaštitom, koja omogućava vođenje ljubavi sa porodičnim sintom i potpunu diskreciju po završetku čina. S obzirom na neodoljivu sličnost sintova i ljudi, postavlja se pitanje je li to etička postavka i moralni čin?

Druga sezona predstavlja buđenje sintova, pa se javnost upoznaje sa činjenicom da to više nisu samo roboti, već mašine koje mogu samostalno da donose odluke i da su svesni sveta oko sebe. Ljudi počinju da se organizuju protiv novoprobuđenih sintova, tvrdeći da oni nisu ljudi i da nemaju prava koja zahtevaju. Ovo i nije tako dalek scenario, a pitanje je – na čijoj ste vi strani?

Na redu je globalno buđenje sintetike


Treća sezona prati buđenje sintova na globalnom nivou i sve veću distancu između njih i ljudske rase. Prva epizoda nove sezone uvešće nas u događanja tačno godinu dana otkako je među sintove pušten kod za svesnost. Zašto treća sezona ne posmatra događanja tokom proteklih godinu dana? Ovaj vremenski skok objasnila je glumica Ketrin Parkinsons:

„Mislim da su scenaristi veoma svesni da snaga ove serije leži u filozofiji naučne fantastike, više nego u akcionim scenama.“

Cela ekipa serije složila se da izgleda da treća sezona postaje i te kako relevantna, pogotovo gledajući ljudsko poverenje u tehnologiju i poslednja događanja poput Kembridž analitike i narušenog poverenja u društvene mreže.