BEOGRAD - U utorak, 11. marta, u Ustanovi kulture Palilula održano je knjževno veče „Mračni, fantastični svetovi“ na kojoj su predstavljeni žanrovski pisci Adrijan Sarajlija (“Manufaktura G”, “Ogledalo za vampira”), Đorđe Bajić (“Ostrvo prokletih”, “Žuta kabanica”) i Darko Tuševljaković (“Senka naše želje”, “Ljudske vibracije”). S njima su razgovarali urednik domaćih izdanja „Čarobne knjige“ Nikola Petaković i urednik sajta za promociju fantastične književnosti „Art-Anima“ Dragoljub Igrošanac.


Roman Adrijana Sarajlije “Ogledalo za vampira” mešavina je naučne fantastike i horora, u kojoj glavni lik, ekscentrični profesor istorije Eduardo, zahvaljujući modernim dostignućima nauke, pokušava da se fizički transformiše u vampira.

Kao i u drugim svojim delima, i u ovom romanu, Sarajlija – inače, specijalista pedijatrije – koristi bogato znanje i iskustvo naučnog radnika. Govoreći o tome koliko je bitno za pisca naučne fantastike da prati dostignuća savremene nauke, Sarajlija kaže da za pisanje SF dela nije neophodno da čovek bude naučni radnik, ali jeste neophodno da poznaje naučni metod.

“Mislim da je za pisanje naučne fantastike izuzetno važno poznavati naučni metod. Čovek ne mora da se bavi naukom da bi poznavao naučni metod. Poželjno je, ali ne kažem da je to neophodan uslov. Kao što znamo bilo je puno pisaca naučne fantastike koji nisu bili naučnici. Jedan od najpoznatijih primera je Filip K. Dik.”

Sarajlija je roman “Ogledalo za vampira” napisao za nešto više od dve nedelje i ne krije da je u tom furioznom stvaralačkom procesu došlo do neplaniranih transformacija glavnog junaka.

“Roman je pisan kao u transu, za 16 dana, a lik (Eduardo) je tu evoluirao”, kaže Sarajlija. “Nakon tri godine od pisanja tog dela i meni sada neke stvari postaju jasnije. Postoje tri-četiri prelomna mesta u knjizi. Kada se piše u transu onda pisac gubi kontrolu nad svojim junacima i onim šta će se dalje njima dešavati.”

Darko Tuševljaković čija zbirka priča “Ljudske vibracije” nosi žanrovsku odrednicu horor literature, kaže da njegove priče sabrane u ovoj kolekciji sasvim sigurno ne predstavljaju uobičajena dela savremenog horor žanra, prepuna krvi i fizičkog nasilja, već se priče prvenstveno temelje na međuljudskim odnosima, koji po Tuševljakoviću, ponekad mogu da predstavljaju izvor pravog užasa.

Tuševljaković je takođe otkrio da je njegov roman “Senka naše želje” nastao iz kratke priče inspirisane delima Reja Bredberija pisane za jedan tematski broj fanzina “Emitor”. “Napisao sam noveletu, koja je poslužila kao klica za roman. Osnovna priča je ostala, s tim što su se desile još neke stvari, podzapleti i priča se proširila, metastazirala u nešto veće.“

Đorđe Bajić, autor horor romana “Ostrvo prokletih” i krimi romana “Žuta kabanica”, istakao je da i pored toga što su njegova dela različitih žanrovskih opredeljenja ipak imaju neke zajedničke osobine. “Ja uvek pišem ono što bih voleo i sam da čitam. Moja interesovanja kao konzumenta su bila uvek vezana za fantastiku, horor i krimić. Pa je onda bilo sasvim logično da se time bavim i kada sam se latio pera. U ‘Ostrvu prokletih’ ima elemenata krimića, a u ‘Žutoj kabanici’ ima elemenata horora.”

Nakon veoma povoljnih kritika dobijenih za “Žutu kabanicu”, Bajić najavljuje još jedan autorski roman iz žanra detektivske fikcije, koji bi trebalo da bude završen u narednih godinu dana.

Književno veče “Mračni, fantastični svetovi” još jedno je u nizu književnih dešavanja kojima se najavljuje Festival fantastične književnosti “Art-Anima”. Festival će se održati od 15. do 17. maja 2014. godine u UK Palilula.

Organizatori budućeg Festivala su sajt “Art-Anima”, Udruženje “Punkt.rs” i Ustanova kulture Palilula.