Često se kaže da nije važan pisac već samo delo. Ponekad, možda je samo ponekad važan i pisac. Možda su ponekad njihovi lični životi čudesniji od priča koje su pisali. Možda su vas, a da to niste ni znali, dirnuli u srce kad ste bili mali. Sada je prilika da se potsetimo starih prijatelja koje smo stekli još u ranoj mladosti, kad je nebo bilo plavo, dan vedar, a po koji paperjasti oblak iznad naših glava beo poput malenog cveća u bašti.

Meri Šeli

Meri Šeli (1797-1851), ćerka filozofa Vilijema Godvina i književnice Meri Volstounkreft, žena pesnika Persija Biša Šelija, prvenstveno je poznata po romanu Frankeštajn ili moderni Prometej. Ali, da li je baš tako? Koliko nas, zapravo zna da je autor ovog dela, objavljenog daleke 1818. godine, engleska književnica?
Koliko nas je upoznato sa pričom kako je ovo neobično maštovito delo nastalo? Da li je Meri Šeli mogla i da pretpostavi da će njena knjiga udariti temelj novom žanru – naučnoj fantastici, da će joj ono doneti svetsku slavu i pobedu u jednoj – opkladi?
Kada je imala tek 11 dana Meri je izgubila majku. Otac je, kada je Šelijeva napunila četiri godine, oženio Meri Đejn Klermont, svoju susetku. Meri je 1814. godine stupila u vezu sa Persijem, u vreme dok je još bio u braku sa Herijet. Po povratku iz Evrope rađa mu ćerku koja vrlo brzo umire. Tek se 1816. godine udaje za Persija, nakon samoubistva njegove žene. Te godine posetili su Švajcarsku (selo Kolonji blizu Ženevskog jezera). Ovo će putovanje biti od presudnog značaja za njen dalji život, ali i književnost uopšte.
Možda Meri Šeli nije ni slutila u šta se upušta kada je, iz opklade sa suprugom Persijem Šelijem i drugim velikim engleskim pesnikom, Džordžom Bajronom, sela da napiše priču strave i užasa, u tradiciji tadašnjih 'gotskih' romana. Možda je, kako kaže Milica Živković, njeno delo od skromne literarne vrednosti, ali je od velikog književno istorijskog značaja. Jer, Meri Šeli je pokušala, i uspela, da element fantastičnog objasni iz perspektive 'nauke'. Ovaj će obrazac preuzeti brojni potonji pisci. Kako kaže Zoran Živković u knjizi Enciklopedija naučne fantastike, Šelijev roman je doživeo ogromnu popularnost, po njemu su snimljeni mnogobrojni filmovi, o njemu je napisan veliki broj kritičkih studija i, najzad, roman je postao jedan od najtrajnijih simbola naučno fantastičnog žanra.
Iako popularan (u svetu) naučno fantastični žanr ne zauzima ono mesto koje zaslužuje. Današnja naučna fantastika rođena je iz praiskonskog straha, večite čovekove preokupacije (misterijama, čudama prirode, neshvatljivim pojavama, carstvu mrtvih). Mnoge od ovih tema nalaze se u bajkama, mitovima i legendama koje su nam čitali i koje smo, sa oduševljenjem, čitali kad smo bili mali.
U čemu je onda problem sa naučnom fantastikom u današnjem svetu? U činjenici da je mnogi smatraju petparačkom - literarno malo vrednom? Mogli bismo sada da nabrajamo mnoga dela iz književnosti koja imaju malo, ili ni malo, literarne vrednosti i, po logici stvari da zaključimo da je malo 'velikih' knjiga, ali zar to treba da znači da ne treba da ih čitamo, proučavamo, kritikujemo? Nije nam cilj da u ovom kratkom prikazu damo novu 'studiju' o čuvenom delu Meri Šeli, već da damo smernicu ili inspirišemo druge da se prihvate tog posla.
Ova slavna engleska spisateljica pisala je kratke priče, putopise, drame, eseje i romane: Valperga (1823), Poslednji čovek (koji je nastao nakon smrti Persija Šelija (doživeo je brodolom i udavio se u Italiji 1822. godine), 1826), Perkin Varbek (1830), Lodore (1835) i Folkner (1837).
„Meri Šeli treba da se smatra jednim od tri najveća romantičara u svetu“, kaže dr profesor Aleksandar B. Nedeljković, a tako i podučava studente na Kragujevačkom Filološkom fakultetu – „Stvorila je novi žanr i u tome je njena veličina. Ne treba od nje tražiti (zahtevati) poetičnost dela kao u njenog muža. Ali je treba proučavati i njenom geniju i originalnosti dati priznanja koja zaslužuje. Danas smo u III milenijumu“, podseća nas Aleksandar B. Nedeljković, „i vreme je da se napiše nova književna kritika, u kojoj će Meri Šeli dobiti zasluženo mesto.“

Nastaviće se...

Tamara Lujak