Režiser najvažnijeg i najuticajnijeg filma naučne fantastike, ikad snimljenog - "Blade Runner", koji je te davne, 1982. bio veliko razočaranje u bioskopima, a danas se smatra klasikom. 

Ridli Skot i Filip K. Dik
Fantastično delo Filipa K. Dika "Sanjaju li androidi električne ovce?", mračnu priču o replikantima i njihovom progonitelju Riku Dekartu, Ridli je preneo na veliko platno nakon što se njegov jednogodišnji rad na filmskoj adaptaciji "Dune" pokazao neuspešnim. 

Režiser je u svojim četrdesetima mnogo putovao i snimao u raznim delovima sveta, a najviše ga je impresionirao Hong Kong u kom je tada podignut najviši neboder koji je režiser ikada video. U glavi je stvarao vizije sveta koji će u sebi sudariti nešto tradicionalno i staro, sa tehnologijom i elektronikom koja sve više i nezadrživo prodire u taj svet. Tako je osmislio podlogu za distopijski, cyber-punk izgled okruženja za "Blade Runnera". Tome je doprineo i nelagodan osećaj koji je imao, živeći u Njujorku, jer ga je doživljavao kao prljavog, a u glavi su mu se stalno motala pitanja kako se tu uopšte peru prozori, ko čisti te ogromne zgrade. Mešao je slike njujoške retro-arhitekture sa slikama pretrpane pijace na kojoj se, u prekrivenim kutijama, prodavalo ko zna šta, sa previše narkomana na jednom mestu koji se kreću u nekom svom zamišljenom krugu. Za Dekarta je želeo upravo to prljavo, garežom umazano okruženje, zagađeno, opasno po zdravlje, potpuno odbojno, mračno, preteće. 

Takav svet je uspeo da opiše i ko-scenaristi Hemptonu Fančeru koji je radio sa njim na scenariju punih pet meseci. Pet meseci krvavog rada! Svakog dana su prolazili kroz scenario, preispitivali ono što su napisali dan ranije i napredovali sporo, ali besprekorno. Skot je izjavio da nikada do tada, i nikada nakon toga, nije sa nekim toliko mnogo i predano radio, ni sa jednim piscem, osim sa Hemptonom. Često se smejao dok je govorio da je to bio jako lep "brak" između vrlo pametnog pisca i vrlo vizuelnog režisera.

Tokom snimanja filma, režiser je imao mnogo nedoumica oko samog lika Rika Dekarta, jer Filip K. Dik nijednom u romanu nije potvrdio da je i sam Dekart replikant. Ridli je o tome razgovarao sa Harisonom Fordom koji je radije voleo da misli da njegov lik nije replikant. No, sve te nedoumice je prekinuo upravo Ridli, nakon što je neko rekao da bi takav rasplet bio baš otrcan:
"Ok, rešićemo to jednom za svagda! Ja sam jebeni režiser i ja ću presuditi! Dekart mora biti replikant, jer zašto bi ga Gaf proganjao i ostavljao mu origami-jednoroge?!"

Naravno, u prilog tome ide i scena u kojoj Dekart sanja jednoroga u kasu, a sam san je, kao i svim replikantima implantiran kao da je ličan, a zapravo je kreiran i veštački programiran u sećanje.

Za film "Blade Runner" Ridli Skot je rekao da je to njegovo najkompletnije i najličnije delo.

Tatjana Smiljanić