Ljudska kreativnost ne poznaje granice. Naša mašta je sposobna za nesvakidašnje podvige koji se manifestuju kroz čovjekovu potrebu da stvara. Međutim, stvaranje svjetova, čak i onih koji postoje samo kao fiktivne tvorevine, nije lak posao. Rijetki su se usudili uhvatiti u koštac sa ovom nezahvalnom rabotom, a samo nekolicini je pošlo za rukom da iza sebe ostave univerzume koji će izdržati test vremena i rasti poput živog organizma. Ovo su neki od primjera najkompleksnijih, najopsežnijih, najiščašenijih i najzanimljivijih izmišljenih svjetova i univerzuma iz knjiga, serija, stripova ili igrica.


1. Arda – Gospodar prstenova

Naravo, lista počinje sa možda najpoznatijim književnim svijetom. Gospodar prstenova važi za prototip epske fantastike, a njegov univerzum ima svoje fanove i čitaoce već od polovine dvadesetog vijeka kada je Tolkien objavio prvu knjigu sada već planetarno poznate trilogije. Uslijedile su brojne druge pod okriljem istog svijeta, dodatno ga produbljavajući i proširivajući. Arda ima bogatu istoriju, prepunu ratova i promijena koje su ostavljale neizbrisive tragove na besmrtnom licu planete. Sastoji se od velikih kopnenih površina – Srednje Zemlje i Amana - Besmrtne Zemlje, kao i najvećeg ostrva – Numenora. Veliko more Belegaer razdvaja kontinente dok ih Ekkaia okružuje. Čitalac ove serije najdetaljnije se upoznaje sa Srednjom Zemljom na čijem tlu je smještena radnja romana. Od zelenih brežuljaka Hobitona do oštrih, crnih litica i visokih planina Mordora, Arda obiluje raznolikim predjelima koji uokviruju jednu od najpopularnijih književnih avantura svih vremena. O Amanu se zna manje, jer je on uvijek obavijen velom misterije. Sveta zemlja na koju stupa rijetko koji ne-vilovnjak, Aman predstavlja nepoznanicu za većinju istočnjaka a legende koje pričaju o ovom svijetu stare su poput same Arde.

2. Marvelov univerzum

Jedan od najkomplikovanjih fiktivnih univerzuma je svakako Marvelov univerzum – ili multiverzum, koji može bez problema da parira onom iz Ratova zvijezda. Čitalac se upoznaje sa svim njegovim čudima prateći avanture strip junaka i serijale stripova koji doprinose kompleksnosti ovog izmišljenog svijeta – X-Men, Osvetnici, Fantastična četvorka, Spiderman i ostali samo su jedna od komponenti šarenolikog Marvelovog univerzuma. Od udaljenih planeta, preko bizarnih vanzemaljskih oblika života pa sve do kosmičkih bića neograničene moći, ova kolekcija uvrnutih svjetova formira jedan od najzabavnijih svemira koji čitaocima već decenijama pruža neiscrpnu bujicu dobrog provoda. Pored Zemlje koja je često poprište međugalaktičkih događaja i okršaja, upoznajemo na desetine drugih svjetova i planeta – Asgard, međudimenzijski svijet bogova Thora i Lokija, Chandillar koji je prestonica Shi’ Ar carstva (pticolikih vanzemaljaca), Hala – dom carstva Kree ili Halfworld sa kojeg dolazi Rocket Raccoon iz Čuvara galaksije. Povrh svega, Marvelov svijet se odlikuje i brojnim paralelnim svjetovima i alternativnim dimenzijama koje dodatno komplikuju već dovoljno kompleksu situaciju. U slučaju da se izgubite na međudimenzijskom putovanju, “prava “ Zemlja je Zemlja 616.

3. Svijet 4 nacije – serijal Avatar

Avatar: The Last Airbender i Avatar: The Legend of Korra pružili su nam uvid u jedan zanimljiv svijet u kome su svi ljudi podjeljeni u četiri nacije – Zemaljsko kraljevstvo, inspirisano velikim Kineskim carstvom, Vatrena nacija, zasnovana na feudalnom Japanu, Južno i Sjeverno Vodeno pleme koji dosta podsjećaju na Inuite i Vazdušni nomadi, čija je kultura inspirisana drevnom Indijom. U ovom podijeljenom svijetu kojeg Vatrena nacija pokušava osvojiti, žive brojni pojedinci koji imaju moć upravljanja jednim od četiri elementa, i samo jedan od njih koji može upravljati svim elementima. Ta osoba postaje Avatar – most između svijeta ljudi i svijeta duhova, pojedinac koji za cilj ima održavanje planete u ravnoteži. Animirane serije su zaista fantastične, možda jedne od najboljih koje sam gledao, s tim da je prvobitna serija pobrala više simpatija gledalaca. Radnja je odlično tempirana sa fenomenalnom izgradnjom likova i još boljim scenama borbe koje su odrađene sa savršenom animacijom i dinamikom. Svijet serijala Avatar je ništa manje interesantan – od džinovskih zidina Ba Sing Se-a, preko gradova zidanih u ugašenim vulkanima do nepreglede pustinje ispod čijih dina spava Wa Shi Tongova biblioteka, svijet četiri nacije ne prestaje da nas opčinjava svojom estetikom koja ima brojne paralele sa našom stvarnošću. Pored toga, možete upoznati i Svijet duhova, entitet za sebe i šarena dimenzija koja egzistira van domašaja  opipljivog.

4. Univerzum Mračne kule

Kingov “magnum opus” i jedan od najpoznatijih serijala u modernoj fantastici, Mračna kula dočarava svjetove i dimenzije u čijem se centru nalazi divovska kula, otjelovljenje samog Gana stvaraoca. Svi postojeći svjetovi i sve krhke stvarnosti spajaju se u samoj kuli koja je epicentar ukupnog postojanja, baš kao što je i ovo djelo srš stvaralaštva Stephena Kinga. King je vrsan pripovjedač koji maestralno uvlači svoje čitaoce u najšarenolikije priče, a serijal Mračna kula je odličan primjer tog njegovog umijeća. Uprkos malo klimavom i antiklimaktičnom kraju (ipak govorimo o Stephenu Kingu) Kula svakako zauzima bitno mjesto u savremenoj fantastičnoj književnosti. Njen svijet je čudan spoj futurističke tehnologije zaostale iz nekih davnih vremena, i vestern-kaubojskog sentimenta koji se vješto upliće u priču, stvarajući neuobičajenu post-apokaliptičnu sliku svijeta. Čitalac putuje zajedno sa Rolandom i njegovim Ka-tetom, i zaista osjećate daljinu koju oni prelaze (možda čak bolje nego sa Gospodarom prstenova). Koračate preko pustinje i sagledavate njene mnogobrojne dine, hodate plažom pored mora ispod čije površine vrebaju Jastogovišta. Upoznajete ljepote i strahote Spoljašnjeg i Srednjeg svijeta, prelazite nuklearne Pustare u kome borave grozomorna stvorenja, polako ali sigurno se približavajući pjesmi Kule koja leži na polju ruža okruženih snjegovima zemlje Empathice; zaključak -  Mračna kula vas ne može ostaviti ravnodušnim.

5. Zemlja Ooo – Adventure time

Cartoon Network posljednjih godina prijatno iznenađuje crtaćima koje izbacuje, ponovo nas asocirajući na djetinjstvo i sve one crtane filmove koji su bili prepuni odraslog humora. Adventure time je jedan od dokaza da i dalje postoje dobri crtaći (usuđujem se reći u rangu sa Samurai Jackom). Počevši kao prosta serija koja se polako razgranala u kompleksan svijet, Adventure time prati doživljaje Finna i Jakea, kao i mnoštva ostalih, podjednako živopisnih likova. Ono što ni samim autorima nije bilo ispočetka u planu jeste da svijet serije smjeste na postapokaliptičnu planetu Zemlju, koju je razorio tzv. Mushroom War (ovdje se vjerovatno aludira na nuklearnu katastrofu i “pečurke” koje formira eksplozija atomske bombe). Sve što je ostalo od našeg svijeta jeste zemlja Ooo (čitaj: Uuu) i brojna iščašena kraljevstva – kraljevstvo Slatkiša, Vatreno kraljevstvo, Ledeno kraljevstvo, Grad čarobnjaka itd. Pored ovih, postoje i brojni paralelni svjetovi – Lumpy space i Nightosphere npr. – kao i daleka kosmička bića i planete (Marsom vlada Abe Lincoln, kopija američkog predsjednika). Za sve one koji uživaju u pravom CN duhu, Adventure time je moja iskrena preporuka.

6. Westeros i Essos – Pjesma Leda i Vatre

Kao Tolkien 21. vijeka, George Martin je stvorio jedan od najkompleksniji svjetova savremene književnosti. Westeros, Essos, Sothoryos i Ulthos – četiri kontinenta na čijem se tlu odvija radnja serijala Pjesma Leda i Vatre. Ekranizacija knjiga u planetarno popularnu seriju Game of Thrones doprinijela je još većoj pomami publike za nesvakidašnjim doživljajima iz ovog univerzuma. Svijet Leda i Vatre donosi jednu zaista iscrpnu i detaljnu sliku fiktivnog svijeta, sa svom njegovom istorijom, legendama, bitkama, dinastijama i udaljenim kraljevstvima o kojima se malo zna. Od Zimovrela, preko Kraljeve Luke do gradova na istoku kao što su Astapor i Meereen, čitalac upoznaje, kroz oči likova, jedan novi svijet koji, zbog silnih činjenica i detaljno razrađene pozadine, djeluje skoro opipljivo i stvarno. Martin ne štedi energiju kada slika svijet u koji je smjestio likove i njihovu borbu za najpoznatiju (i najneudobniju) stolicu u književnosti. Iako serijal još nije završen, a fanovi tek treba da saznaju u kakvoj će agoniji umrijeti svi likovi, djelo Svijet Leda i Vatre je prošle godine ugledalo svjetlo dana i obradovalo fanove sakupljenim znanjima i fantastičnim ilustracijama umjetnika sa svih krajeva svijeta. Među koricama ove knjige zavirićete u svaki (dobro, SKORO svaki) skriveni ugao Martinove planete – od Zemalja vječnog leda kojima haraju bijele aveti do sjenovitog Asshaija na istoku gdje znanje iščezava, skriveno velom misterije i crne magije.

7. Randland - Točak vremena

Točak vremena spada u grupu hardkor fantastike koja je toliko opsežna da je na kraju počela da se davi u sopstvenom sosu (nešto što možda prijeti i Pjesmi Leda i Vatre). Ipak, ovaj serijala spada u jedan od najpoznatijih iz domena epske fanstastike, a iza sebe ima jedan čitav svijet koji potvrđuje ovaj veliki uticaj. Randland, nezvanično ime usvojeno od strane fanova, predstavlja opsežnu planetu sa okeanima i kontinentima na čijem se tlu odigrava jedna od najdužih i najpoznatijih epskih fantastičnih priča. Prva knjiga, Zenica Sveta, objavljena je 1990. dok je posljednja, Sećanje na svetlost, stavlja tačku tek 2013. godine. U periodu od 23 godine izašlo je ukupno 15 knjiga (isprva, planirano je njih 6). Da stvar bude još interesantnija, 2007. godine umire Robert Jordan, originalni autor, a posljednja tri dijela (Oluja na obzorju, Tornjevi ponoći i Sećanje na svetlost) piše dugogodišnji fan i pisac Brandon Sanderson. Kako to obično i biva, serijal se solidno rastegao, međutim u globalu fanovi su bili zadovoljni kako je Sanderson nastavio tamo gdje je Jordan stao. Nakon više od dvije decenije čitaoci su dobili epilog, a zajedničkim snagama dva pisca stvoren je svijet koji može da stane u rang onom iz Gospodara prstenova ili Pjesme Leda i Vatre. Aryth okean je najveći i razdvaja tri kontinenta – Zapadne zemlje sa Sharom i Aielskom pustarom, Seanchan, građen od dvije kopnene mase koje razdvaja kanal, i Ostrvo ludaka o kome se ne zna mnogo.

8. Zemlja Snova – H. P. Lovecraft

Snovi igraju veliku ulogu u mnogobrojnim Lovecraftovim pričama, tako da ne iznenađuje što je jedan od najpoznatijih pisaca horora i fantastike stvorio svijet u koji se dospijeva putem, pogađate – snova. Da bi dospjela do Zemlje Snova, osoba mora pronaći neuobičajen put ili prolaz koji se skriva u “običnom” snu. Nakon što se suoči sa Čuvarima kapije Nasht i Kaman-Tha i dobije njihovo odobrenje, ulazak u ovu Zemlju postaje moguć. I tek tada se možete upoznati sa njenom nadasve nesvakidašnjom pojavom, koja u potpunosti odgovara svemu što se od Lovecrafta i može očekivati. Najpoznatiji dio ove zemlje je zapad, gdje i ima najviše stanovnika. Na obali je smješten najveći grad Zemlje – Dylath-Leen. Pored njega, u ovom kutku nalazi se i grad Ulthar, u kome niko ne smije ubiti mačku. Na jugu se nalaze i djelovi svijeta kojim vladaju košmarni i haotični prizori. Na istoku je grad Celephais, sagrađen od strane kralja Kuranesa, najpoznatijeg “snevača”. Kao i u većini drugih svjetova, sjever je teško pristupačan i naseljen paucima-ljudožderima, od kojih su strašniji jedino gulovi iz Podzemlja. Čak i Mjesec ima svoju paralelu u Zemlji Snova – njegovom povrhinom kroče žabolika stvorenja koja služe Niarlatotepu, puzajućem Haosu. Zato kada večeras legnete da spavate, budite spremni na neplansku ekskurziju.

9. Prošireni univerzum Ratova zvijezda

2015. godina je godina Buđenja Sile, a čini mi se da ludnica oko Ratova zvijezda nikada nije bila tolika. Bez obzira da li bili fanatičan obožavalac serijala ili potpuno ravnodušni (kao ja, priznajem), mora se priznati da je univerzuma Ratova zvijezda jedan od najopsežnijh u pop-kulturi. Rani razvoj Proširenog univerzuma bio je klimav i neujednačen, prvenstveno zbog toga što nije ni postojalo mnogo materijala iz kojeg bi i nastao. Zvaninčno je započet 1978. izlaskom spin-of romana Splinter of the Mind’s Eye, dok je tačka preokreta u razvoju ovog ogromnog svijeta bila izbacivanje na tržište Star Wars RPG 1987. Zbog potrebe za bronim avanturama i zadacima, dotadašnji svemir je naveliko proširen, istorijske činjenice su dodate, kao i jezici nebrojenih vanzemaljskih vrsta. U narednom periodu, zbog povezivanja sa Marvelom, izazi serija stripova koja dodatno proširuje Univerzum, čineći ga onim što poznajemo danas. Zahvaljujući razvoju Proširenog univerzuma, fanovi su stekli uvid u tok istorije – od Ere prije Republike, preko Stare Republike (1000 godina prije radnje filmova), Uspona Imperije (prikvel trilogija) pa sve do Pobune i uspostavljanja Nove Republike i novog reda Jedi ratnika.

10. Warcraftov univerzum

Svijet Warcrafta već preko dvadeset godina važi za jednu od najpopularnijih franšiza u svijetu videoigrica. Zbog samog koncepta igrice, sa silnim rasama stvorenja kojima možete upravljati i bezbroj avantura u kojima kao igrač možete učestvovati, ne iznenađuje da je s godinama stvoren kompleksan univerzum pod čijom se kupolom odigravaju sve ove virtuelne dogodovštine. Warcraftov univerzum je iz godine u godinu rastao, a sa pričom koja se širila upoznavali smo nove planete i svjetove. Jedan od najpoznatijih (i najvažnijih) je Azeroth sa svoja četiri kontinenta – Northrend na sjeveru, Istočno kraljevstvo, Kalimdor na zapadu i Pandaria na jugu. Ova četiri kontinenta su u prošlosti bila spojena, sa Izvorom Vječnosti u njihovom centru. Kada je Izvor eksplodirao u Ratu Drevnih, nastala su gore navedena četiri komada zemlje između kojih se, na mjestu prethodnog Izvora, ukovitlao Maelstrom – divovski vir. Planeta Azeroth ima i svoja dva mjeseca – White Lady i Blue Child. Svijet Draenor je podjeljen na više regiona – Gorgrond sa bujnom vegetacijom na istoku i pustinjama na zapadu, Talador koji je najljepši pri zalasku sunca, Nagrand sa svojim kanjonima i vodopadim,a kao i monstruozna Tanaan džungla. Ekranizacija ovog planetarno polularnog fenomena očekuje se 2016. godine. Ostaje nam da vidimo da li će film uspjeti da dočara makar i djelić ovog šarenolikog svemira.

Ingvar L