Postoji peta dimenzija van one koja je poznata čoveku....dimenzija ogromna kao svemir, a večna kao beskonačnost. To je srednji prostor između svetlosti i senke, između nauke i praznoverja. On leži između ponora čovekovih strahova i vrhunca njegovih znanja. To je dimenzija imaginacije. To je jedno područje koje nazivamo Zona sumraka.

Antologija Zona sumraka - priče iz pete dimenzije je štampana 1988. godine, u tiražu od 5.000 primeraka. Izdavač je bila Književna zajednica Novog Sada. Glavni i odgovorni urednik je bio Milorad Grujić, a prevodilac Gavrilo Vučković.

Sve što se nalazi u knjizi (dvanaest priča, jedan originalni scenario za seriju, ilustracije) je prvobitno bilo objavljeno u Rod Serling's The Twilight Zone Magazine koji je mesečno izlazio u periodu 1981-1989 i koji je (pored tekstova memoarskog karaktera u kojima se evocira sve što je bilo u vezi sa teve serijom i po jednog originalnog Serlingovog scenarija za seriju) objavljivao priče iz pete dimenzije, sa idejom da sa štampanom rečju nastavi tamo gde je filmska priča prestala.

U magazinu je, kao i u teve seriji, proklamovan princip poštovanja dobrog ukusa i intelektualne zrelosti čitalaca; obećano je da to neće biti jeftina holivudska melodrama u kojoj se okeani krvi nadmeću sa okeanima žuči i u kojoj sadizam i nasilje služe buđenju najnižih ljudskih instikata.


Od pisaca koji su predstavljeni u zbirci Zona sumraka - priče iz pete dimenzije imamo velike face i osvajače silnih žanrovskih nagrada i počasnih titula (Metison, Brenan, Kasl, Sardžent, Šekli, Hauard, Riči, uključujući i Serlinga); od njih manje poznate (Balfor, Faren), ali u ovoj zbirci od njih ništa manje dobre, čak naprotiv; te meni i u ono i u ovo vreme potpune nepoznanice (Rajzer, Ferguson, Gudmen) čije priče zavređuju svaku pažnju.

Što se samih priča tiče, ono šta čitalac može da očekivati su:
Priče o neočekivanom, gde sve može da se desi...i obično se i dešava.
Priče koje mogu da budu istinite, i priče koje mogu da ne budu istinite.
Priče koje će vas na prijatan način prestraviti i ispuniti jednom suptilnom zebnjom.
Priče koje će istraživati vaš unutrašnji i spoljni svemir.
Priče lepršave i humorne, jer i u petoj dimenziji postoji vedra strana stvari.
Ukratko, tajanstvene, provokativne, blago užasavajuće priče koje šire vašu imaginaciju i pomažu joj da dosegne do stvari koje kao neki zloduh vrebaju u potiljku vaše svesti.

Po mom mišljenju, ceo koncept Zone sumraka uspešno počiva na bizarnosti, odnosno na bizarnim likovima kojima se dešavaju bizarne situacije, i takav koncept je prenet na sve priče iz antologije, tako da svaka od priča, bilo sa fantastičnim, SF, horor ili misterijskim preovlađujućim uticajem, pre svega u sebi sadrži veću ili manju dozu prepoznatljive bizarnosti iz Zone sumraka.


1. Robert Šekli - Tri upozoravajuće priče: Uslužna ruka, Muškarac koji je voleo, Želja

Zbirku Zona sumraka sa tri svoje minijature objedinjene pod nazivom Tri upozoravajuće priče otvara nosilac počasne SF titule Author Emeritus.
U prvoj, emotivno skrhani muž nakon puno neuspelih pokušaja samoubistva dobije neočekivanu pomoć onda kad se tome najmanje nada; u drugoj, otmičar otima devojku iz ljubavi, ali postaje i bukvalno žrtva svojih snova; u trećoj, ponajboljoj, oklevanje čudaka opsednutog izučavanjem magije da prizvanom demonu zatraži želju na najbolji način iskoristi okultistin kućni ljubimac.
Triput kratko, triput efikasno.

2. Ričard Metison - A sada čekam

Veliko ime žanra, član SF Kuće Slavnih, višestruki dobitnik Bram Stoker i World Fantasy nagrade, čovek čija su mnoga dela ekranizovana, pisac klasika Ja sam legenda, ali i pisac priča po kojima su rađene televizijske epizode Zone sumraka, od kojih je sigurno najpoznatija Košmar na 20.000 stopa (ko se ne seća putnika u avionu koji na avionskom krilu vidi gremlina?). Ta epizoda Zone sumraka je doživela i svoj rimejk u omnibusu Twilight Zone: The Movie. Zato je bilo sasvim očekivano da Metison u ovoj zbirci bude svoj na svome; i on to jeste.
Priča A sada čekam je old skul Zona sumraka - razvučena do krajnjih granica sumanutosti i pritisnuta ašerovskom atmosferom, ona prikazuje porodicu književnika koji oživljava likove iz svojih knjiga, kao i svu dramu koja proističe iz njihovih zamršenih odnosa i intriga u kojima se, do samog kraja, ne zna ko je živa, a ko izfantazirana osoba.
Po predlošku ove priče je 1960. godine urađena epizoda Zone sumraka pod nazivom A world of his Own, i ona se razlikuje od priče A sada čekam objavljene 1983. godine.

3. Mort Kasl - Oltenmur, gde psi plešu

U priči ovog tri puta Bram Stoker nagradom ovenčanog horor pisca se kroz emotivni odnos slepog dede i njegovog unuka prikazuje prolaznost života.
Priča je može biti neko lično autorovo sećanje na detinjstvo, a plus joj predstavlja što sadrži izvesnu dozu nelagode zbog sveprisutne smrti od koje se ne može pobeći ni u izmaštani svet.
Ili možda može?

4. Brus Dž. Balfor - Poslednja priča o Adamu i Evi

Balfor je u vreme objavljivanja ove odlične kratke SF priče bio mladi pisac; kako vidim aktivan je i danas, a uz pisanje se bavio i dizajnom kompjuterskih igrica (npr. Neuromanser).
Priča koju o najpoznatijem ljubavnom paru priča Balfor je smeštena u svemir i govori o astrofizičaru Adamu i njegovoj ženi Evi, koji napuštaju planetu usled nastupajućeg smaka sveta što se u snovima ukazuje Adamu.
U priči su izraženi i drugi motivi iz biblijske priče o Adamu i Evi, pa tako na Adamovom zvezdanom brodu, koji se zove Zmija, komande za skeniranje automatski obavlja BOG (Brodski Operativni Gonič).
Površnim i neupućenijim čitaocima ove kratke priče će oštećenje izazvano udarcem meteora o Zmiju koje prouzrokuje prestanak automatskih skeniranja koja izvodi BOG i dovodi do fatalnih posledica izgledati jako banalno, na nivou pojedinih bisera iz Sirijusa, a reči koje na samom kraju priče izgovara BOG će im zvučati kao vic u pokušaju.
Međutim, to je samo varka, jer priča ima neslućenu dubinu u kojoj će upućeniji čitaoci videti čist gnosticizam, pa će u oslepelom BOGu pronaći slepog Demijurga, a u njegovim završnim rečima čisto demijurško ludilo i zlobu, što sve zajedno ovu priču čini meni lično jako interesantnom.
Kod nas je Poslednja priča o Adamu i Evi objavljena još jednom - u Politikinom zabavniku januara 1990. godine.

5. Robert S. Rajzer - Jedan čovek kruži okolo i zapisuje imena

Vrlo dobra i lako prijemčljiva SF priča (kao stvorena za Najbolje svetske SF priče koje su izlazile kod nas sredinom osamdesetih); smeštena je u postapokaliptični svet i prati službenika zaduženog za popisivanje živih duša u obavljanju njegovog posla u onome što je preostalo od Los Anđelesa.
Priča ima vrlo zanimljiv početak, u kome se upoznajemo sa ekstremnim klimatskim uslovima za život koji vladaju na Zemlji, i donekle predvidljiv, ali imajući u vidu sve okolnosti, jedini mogući kraj.

6. Džozef P. Brenan - Levitacija

Brenan je u vreme pisanja ove priče slovio za živu legendu žanra, nagrađivan je World Fantasy nagradom, bio je poznat i kao rani biograf Lavkraftovog rada čiji su pojedini radovi na temu Lavkrafta bili rariteti štampani u dvocifrenom broju primeraka, a zanimljivost je i da Liđoti ističe kako se kao klinac dopisivao sa njime.
Lafkraftijana i uticaj Poa se osećaju u ovoj odličnoj kratkoj priči nadrealne fantastike u kojoj cirkuska predstava, koja se izvodi u izolovanoj gorštačkoj zajednici, pođe po zlu od trenutka kada nastup hipnotizera biva prekinut od strane nestašnog gledaoca koji svoje mangupiranje plaća večnom mesmerizacijom, a antologijski su opisi publike koja za kratko vreme, nakon početnog šoka za šokom, iskazuje svoju histeriju, stravu i užas događajima kojima prisustvuje.
Levitacija je doživela počast i ekranizovana je u Tales of the Darkside serijalu, a sigurno da je ova kratka priča imala izvestan uticaja i na Sarajlijinu priču Abrakadabra.

7. Brajan Ferguson - Kritika

Efektna kratka priča sa sumornom atmosferom koja se dešava na času đačke praktične nastave na kome se učenici uče uništavanju mašte, i kao takva predstavlja punopravnu kritiku školskog obrazovnog programa koji učenike programira i šablonizira.
Istakao bih odličan zlobni obrt na samom kraju, od koga empatičarima sledi surovo otrežnjenje u vidu spoznaje da onaj ko je ukalupljen ne zna za ništa bolje od kalupa

8. Džek Riči - Pravila igre

Riči je autor misterijskih i detektivskih priča, dobitnik nagrade Edgar Alan Po, hvaljen za života od strane Hičkoka, a jedno delo mu je ekranizovano.
Takav pisac nije omanuo ni sa ovom kraćom pričom u kojoj verno dočarava ličnost nesigurnog usamljenika kome patuljak, u znak zahvalnosti za spašen život, ponudi zauzvrat ispunjenje tri želje; od kojih prve dve, svaka u sekundi, bivaju proćerdane na gluposti, a o trećoj se nesamopouzdani asocijalac, iz njemu jako bitnog razloga, razmišlja godinama.

9. Klark Hauard - Specijalista

Još jedan proslavljeni i Edgar Alan Po nagradom nagrađivani pisac misterija i jedna veoma dobra i uzbudljiva priča u kojoj uspešan čovek želi da se otarasi svoje gramzive žene, pa kao slučajno upoznaje profesionalnog ubicu; dok zaplet nastaje kada se ispostavi da je profi-ubica specijalista za grupne poslove, te se tako u priču upliću još tri bračna para koja čine uvaženi poslovni ljudi i njihove pohlepne supruge.
Dablkros i tvist u priči prisutni, jer kad neko prodaje smrt - jedino iznenađenje može biti cena.

10. Kenet Gudmen - Filmska zvezda

Priča u kojoj se postavlja pitanje: dokle ste spremi da idete u traganju za realizmom - i koliko ste spremni da platite za to?
To je storija o redneku, glavi porodice, koji zbog nemaštine i gladi u kojoj mu se obitelj našla pristaje da glumi u dekadentnom i više nego realističnom filmu.
Aktuelno u dobu rijalitija u kom trenutno živimo.

11. Mik Faren - Osvetnik

Faren je engleski pisac i novinar koji je ljubiteljima muzike poznat i kao osnivač i pevač garaž rnr (modernim rečenikom proto-pank) grupe The Deviants.
Priča Osvetnik je ispričana iz ugla jednog od dvojice inspektora koji trebaju da reše slučaj ubistva jedva punoletnog učesnika na Velikom takmičenju za sličnost sa Elvis Prislijem, gde na desetine osumnjičenih, među kojima i jedna žena, izgledaju skoro pa isto.
Faren se vrhunski snašao u građenju likova Elvisovih imitora, još bolje je razjasnio njihove motive i dobro je predstavio odnose koji vladaju među svom tom bulumentom Prislijevih kopija.
To se od njega i očekivalo jer je objavljivao radove o Elvis Prisliju, pa pretpostavljam da je svojim očima video celu galeriju izvitoperenih čudaka opsednutih Elvisom, te da je neke od njih i opisao u ovoj svojoj priči, a moguće je i da je prisustvovao nekoj Elvis Prisli frikšou manifestaciji kakvu nam je i opisao u Osvetniku.
Kraj je takođe vredan pažnje - taman kad se pomisli da će sve biti rešeno uz malu pomoć policijske brutalnosti, dešava se obrt baziran na urbanoj legendi o nemrtvom (i jako ljubomornom) kralju rokenrola.
Osvetnik je jako interesantna i dinamična priča koja zaslužuje odličnu ocenu i koja i dan danas ima prođu i potencijal za ekranizaciju u nekoj novoj Zoni sumraka, bez obzira što je meni lično navodni kralj u stvari predstavljao dvorsku ludu namenjenu za zabavu širokih masa.

12. Pamela Sardžent - Nečista savest čovečanstva

Sardžentova je feministkinja, SF autor i dobitnica je nagrade Nebula.
U zbirci nam se predstavila sa (anti)utopijski i kritički nastrojenom fantastičnom pričom koja dolazi pravo iz Zone sumraka, i u čijem središtu se nalazi blago neurotična domaćica koja jednog dana spozna neku vrstu jednosmernog nemuštog jezika pomoću koga čuje misli svoje mačke.
Međutim, nije u tome jedina, jer se ista stvar, u isto vreme, dešava i njenoj najboljoj prijateljici koja čuje misli svog psa, njenom mužu koji na poslu čuje misli hrčka, kao i čitavom čovečanstvu koje počinje da čuje misli životinja, pa ono što u početku liči na ličnu psihozu prerasta u fenomen kojim je zahvaćen celi svet.
Ili možda nije u pitanju nikakav fenomen, već masovna psihoza izazvana nečistom savešću kompletnog čovečanstva koje druga živa i osećajna bića tretira kao robove i predmete?
Sardžentova nastupa sa ideoloških pozicija, pa u ovoj provegetarijanski/proveganski nastrojenoj priči iznosi kritiku ljudskog društva koje počiva na zloupotrebi životinja u prehrambenoj industriji, ali i farmakologiji, sportu, vojsci...
Autorka kroz svoju priču iskazuje i svoju kritiku religijskog stava o životinjama (pa tako sa primerom u kome ljudi shvataju da životinje imaju dušu ona kritikuje hrišćansku doktrinu Tome Akvinskog koji je izjavio: Božijim proviđenjem je ubijanje životinja dozvoljeno jer životinje nemaju dušu, a kroz primer nekih ljudi koji u pojedinim životinjama prepoznaju svoje mrtve rođake i pretke takođe kritikuje razne reinkarnacione sisteme po kojima je moguća reinkarnacija čoveka u životinju), zatim kritiku tadašnju trku u naoružavanju (sa primerom predsednikovog savetnika koji predlaže obuku ptica selica u svrhu osmatranja), kao i kritiku rasizma, koji nadgrađuje i pretvara ga u vrstizam.
Priča se može posmatrati i kao primer kritike upućene prema posesivnoj ljubavi ka životinjama od strane njihovih vlasnika koji uvek znaju šta je najbolje za njihove ljubimce, ali da li neko ljubimce pita šta je zaista najbolje za njih, šta oni misle o tome i da li bi se njihovo mišljenje svidelo njihovim vlasnicima i ljudima uopšte?
Ovaj deo je ključan kako za samu priču, tako i za neka dalja razmišljanja na temu šta bi se eventualno desilo da ljudi na ovom nivou svesti, na kakvom se nalaze danas, odjednom steknu moć telepatske komunikacije?
Po mom mišljenju, istrebili bi se i to jako brzo, a način na koji je Pamela Sardžent opisala čovečanstvo navodi na zaključak da i ona po tom pitanju slično razmišlja.
Nečista savest čovečanstva je odlična i zrela priča sa dubinom i porukom, a kod nas je još jednom objavljena, te iste 1988. godine, i u Sirijusovom 146/147 dvobroju.
Na kraju bih dodao i to da je priča The Shrine, koju je Pamela Sardžent takođe objavila u Rod Serling's The Twilight Zone Magazine, doživela istoimenu ekranizaciju u već spomenutom serijalu Tales of the Darkside.

13. Rod Serling - Jedna za anđele (scenario)

Kao što sam već naveo u uvodu, u svakom od brojeva Rod Serling's The Twilight Zone Magazine je štampan po jedan Serlingov scenario na osnovu koga je snimana serija, a u ovoj zbirci se nalazi scenario po kome je snimljena istoimena One for the Angels epizoda Zone Sumraka, emitovana na televiziji 9. oktobra 1959. godine.
Da ne bih prepričavao scenario - serijski klasik je tu, a u njemu je čovek koji je hteo da prevari Smrt.

Aksentije T2 Novaković