Ilustracija (lat. illustrare, osvetliti, objasniti) je objašnjavanje jednog umetničkog dela drugim. Najčešće predstavlja likovnu interpretaciju teksta na taj način da ga objašnjava, za razliku od iluminacije koja ukrašava čitavu knjigu.
Prve su ilustracije minijature u najstarijim sačuvanim rukopisima iz antike i ranog Srednjeg veka: dela Vergilija (IV ili V vek) i Homera (IV ili V vek), „Sirijsko jevanđelje“ monaha Rabule (iz 586. godine) i dr. U Vizantiji ilustracija se manifestuje u svom punom bogatstvu („Bečka geneza“ iz V veka, Vatikanski menolog iz X veka).
Otkriće štampe i reproduktivne grafike omogućili su usavršavanje ilustracije. Renesansa i barok unose ilustraciju i u svetovna dela (putopisi, traktati, Sapfina, Ezopova, Bokačova dela i dr.). nakon brojnih anonimnih umetnika javljaju se od XVI veka kao ilustratori mnogi slikari i grafičari. Botičeli među prvima u Italiji radi ilustracije-crteže za danteovu „Božanstvenu komediju“, dok majstor grafike Direr ilustrativno obrađuje alegorijske i sakralne teme.
U XIX i XX veku ilustracija naglo napreduje. U poplavi novina i časopisa ilustracija dopire do najširih krugova čitalaca. Do tada uobičajeno ilustrovanje bakrorezima zamenjuje ilustrovanje grafičkim radovima izvedenim u tehnici rezanja u čelik, u litografiji i drvorezu. Ilustracijom se sve više bave mnogi istaknuti grafičari i slikari, između ostalog i: Šagal, Pikaso, Matis. Među savremenim likovnim umetnicima, a najpre grafičarima, malo ih je koji se nisu bavili i ovom strukom.
Kod nas je ilustracija prošla kroz dugi razvoj, počevši od srednjovekovnih crkvenih i prvih svetovnih knjiga. Od najstarijih treba svakako spomenuti ilustraciju Svetih metoda u „Oktoihu“ manastira Gračanice iz 1539. Godine, kao i Zaharija Orfelina („Večiti kalendar“ iz 1783. i ilustracija za knjigu o životu Petra Velikog iz 1772. godine).
Danas, zahvaljujući knjigama, časopisima, posterima i kompjuterskim programima (Adobe Illustrator, Photospop i CorellDRAW) interesovanjeza ilustracije sve više raste. Pojedini se ilustratori posebno obrazuju za rad na posebnim kompjuterskim programima, dok su sve češće muzejske izložbe, časopisi i katalozi posvećeni ovoj vrsti umetnosti.
Priredila Tamara Lujak